To gotovo uvijek čine ženke prema mužjacima. 

Ovi legendarni stanovnici mora i okeana najinteligentniji su među beskičmenjacima. 

Naučnici sa Univerziteta u Sidneju i ranije su, proučavajući ih, uočili da hobotnice, kada se osjećaju ugroženima, mogu da reaguju bacanjem mulja ili mlazova vode, koji bi im omogućili da se udalje ili uklone neki predmet od sebe, prenosi "RTS".

Biolog Piter Godfri Smit nedavno je otkrio i mnogo nasilnije oblike ponašanja hobotnica, i to ženki, koje su bacale školjke ili mulj direktno na druge hobotnice. 

Njegov tim je posmatrao da hobotnice ne samo da bacaju pijesak sa dna ili druge objekte u daljinu, i to za nekoliko dužina tijela, nego su ženke hobotnice "gađale" predmetima mužjake kada su se osjećale uznemireno.

Ukoliko primijeti da je dosadan mužjak ušao u njeno područje, ženka hobotnice prikupiće "projektile" poput školjki, mulja, ili kamenčića sa morskog dna, koristeći svoje pipke da ih drži na gomili prije nego što ih mlazom vode ne izbaci prema onom ko je ugrožava. 

Iako su istraživači već bili svjedoci da ovi mekušci koriste takvu tehniku u pravljenju svojih skloništa, ovo je prvi put da je to dokumentovano kao dio ciljanog napada na drugu hobotnicu.

Kada hobotnice izbacuju mulj tokom izgradnje skloništa, obično koriste prednja dva pipka. Ali tim je primijetio da, kada su hobotnice gađale drugog pripadnika svoje vrste, koristile su lateralne i zadnje pipke i ta izbacivanja su bila znatno snažnija.

Zanimljivo je da su otkrili da su ženke najčešće koristile ovu specifičnu tehniku ciljanja s mužjacima koji su pokušavali da se s njima pare protivno njihovoj volji.

Jedna ženka je, na primjer, na nevjerovatan način bacala školjku poput frizbija, koristeći svoje pipke. 

Možda najintrigantnije od svega jeste da muške hobotnice nikada nisu uzvratile nijedan napad, iako su povremeno podizale pipke na odbrambeni način.

Gađanje predmetima je prilično rijetko među pripadnicima životinjskog svijeta. Osim homo sapiensa, poznato je da takvu naviku imaju šimpanze i slonovi.