Mnogi od nas poznaju cijela domaćinstva koja su se zarazila korona virusom i morala se izolovati zbog pandemije, ali postoje i brojne priče parova, porodica i kolega u kojima su neki ljudi dobili virus, ali ne svi.

Deni Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu u Londonu, rekao je za "CNBC" da studije pokazuju da vjerovatnoća zaraze unutar domaćinstva nakon što je jedan slučaj pozitivan "nije tako visoka kao što možete zamisliti".

"Nikad Kovid" ljudi

Sve se više istraživanja posvećuje razlozima zašto neki ljudi nikada ne obolijevaju od Kovida - takozvani "nikad Kovid" ljudi.

Prošlog mjeseca Imperial College u Londonu objavio je novo istraživanje koje sugeriše da je manja vjerovatnoća da će se ljudi s višim nivoima T stanica (vrsta stanica u imunološkom sistemu) od korona virusa obične prehlade zaraziti SARS-CoVom-2, virusom koji uzrokuje Kovid-19.

Dr Ria Kundu, prva autorka studije sa Imperialovog Nacionalnog instituta za srce i pluća, rekla je da "izloženost virusu SARS-CoV-2 ne rezultira uvijek infekcijom".

"Otkrili smo da visoki nivoi već postojećih T stanica, koje tijelo stvara kada je zaraženo drugim ljudskim korona virusima poput prehlade, mogu zaštititi od infekcije Kovidom", rekla je.

Međutim, Kundu je takođe upozorila da je to, iako važno otkriće, samo jedan oblik zaštite, a naglasila je da se niko ne bi trebao oslanjati samo na to.

"Umjesto toga, najbolji način da se zaštitite od Kovida je potpuna vakcinacija, uključujući dobijanje dodatne doze", kaže ona.

Lorens Jang, profesor molekularne onkologije na Univerzitetu "Warwick", rekao je u srijedu za "CNBC" da "postoji veliko zanimanje za ove slučajeve takozvanog 'nikad Kovida' - pojedinaca koji su očigledno bili izloženi bliskim kontaktima u svom domaćinstvu koji su zaraženi, ali koji su i sami otporni na infekciju".

Rekao je da rani podaci sugerišu da su te osobe prirodno stekle imunitet od prethodnih infekcija korona virusom obične prehlade. Otprilike 20 odsto infekcija prehlade uzrokovano je korona virusom obične prehlade, rekao je, "ali zašto neki pojedinci održavaju nivo unakrsnog reaktivnog imuniteta ostaje nepoznato".

Osim što je stepen imuniteta osiguran prethodnim izlaganjem korona virusima – velikoj porodici virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti ili infekcija – nečiji status vakcinacije protiv Kovida takođe će vjerovatno biti faktor u tome hoće li neki ljudi biti osjetljiviji na Kovid od drugih.

Vakcinacija protiv Kovida danas je široko rasprostranjena u većini zapadnih zemalja, iako s varijacijama među stanovništvom u pogledu toga koja je vakcina protiv korona virusa primijenjena i kada.

Dopunske injekcije takođe se široko koriste, a mlađa djeca se vakcinišu u mnogim zemljama, jer se vlade doslovno trkaju u zaštiti što većeg broja ljudi od prenosive, ali manje klinički teške, varijante omikron.

Dokazano je da vakcine protiv Kovida smanjuju teške infekcije, hospitalizacije i smrtne slučajeve te ostaju u velikoj mjeri efikasne protiv poznatih varijanti virusa. Međutim, one nisu 100% efikasne u sprječavanju infekcije i imunitet koji pružaju s vremenom slabi, a donekle je ugrožen varijantom omikrona.

Endru Fridman, akademik zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kardiffu, rekao je za "CNBC" da je razlog zašto neki ljudi obolijevaju od Kovida, a drugi ne "dobro poznat fenomen i vjerovatno se odnosi na imunitet od vakcinacije, prethodne infekcije ili oboje".

"Znamo da su mnogi ljudi zaraženi (uglavnom blagim) omikronom uprkos tome što su potpuno vakcinisani, uključujući buster. Međutim, vakcinacija još uvijek smanjuje mogućnost zaraze omikronom, a reakcije se razlikuju od osobe do osobe", dodaje.

Jang sa Univerziteta "Warwick" rekao je da će, kada je riječ o različitim imunološkim odgovorima na Kovid, "sigurno unakrsni reaktivni imunitet od prethodnih infekcija korona virusom obične prehlade vjerovatno biti glavni pridonosilac, pogotovo zato što ti pojedinci mogu imati dodatne imunološke koristi od toga što su takođe bili vakcinisani".

Genetski faktor

Drugo pitanje koje se pojavilo tokom pandemije je zašto dvije osobe s Kovidom mogu tako različito reagovati na infekciju; jedna može imati teške simptome, na primjer, a druga je asimptomatska. Odgovor bi mogao biti u našim genima.

"To je stvarno važno pitanje", rekao je Altman sa Imperial Collegea za "CNBC".

Rekao je da su on i njegove kolege proveli istraživanje, koje će uskoro biti objavljeno, o imunogenetici (u suštini, o odnosu između genetike i imunološkog sistema) i infekciji Kovidom, te su otkrili da varijacije među imunološkim sistemima ljudi "čine razliku, barem u smislu hoće li neko dobiti simptomatsku bolest ili ne".

Istraživanje je usredsređeno na različite gene HLA (humani leukocitni antigen) i razmatra kako oni mogu utjecati na nečiji odgovor na Kovid, s tim da je za neke HLA tipove manje ili više vjerovatno da će doživjeti simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, rekao je.

"Ključni geni koji kontrolišu vaš imunološki odgovor nazivaju se HLA geni. Oni su važni za određivanje vašeg odgovora na zarazu Kovidom. Na primjer, ljudi s genom HLA-DRB1*1302 imaju značajno veću vjerovatnoću da će imati simptomatsku infekciju", dodao je Altman, prenosi "Index.hr".