Odsjek za istoriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dobio je donaciju knjiga ili, kako navode liberalni portali, tajnu ustašku zbirku, u kojoj je i zbirka poezije Vinka Nikolića sa odama posvećenim zločincu i poglavniku Nezavisne Države Hrvatske Anti Paveliću.
Nikolić je bio jedan od istaknutijih književnika i radnika u oblasti kulture u NDH, te pripadnik ustaškog pokreta od 1932. godine.
U toj donaciji nalazi se i Nikolićeva pjesma divljenja "Oproštaj s njim" upućena Anti Paveliću na dan 9. maja 1945. godine, kada Pavelić bježi pred oslobodiocima, samo što taj datum u Nikolićevoj vizuri nije Dan pobjede nad fašizmom, već dan poraza.
Nikolić je zajedno sa vrhom NDH, te istaknutijim pripadnicima ustaškog pokreta pobjegao iz Zagreba 1945. godine, te nakon robijanja u italijanskim logorima otišao u Argentinu 1947, gdje je dobio status političkog emigranta.
U Hrvatsku se vratio početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Do smrti, 1997. godine, bio je aktivan u kulturnom i političkom životu kao predsjednik Hrvatske matice iseljenika i potpredsjednik Matice hrvatske.
Godine 1993. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman iskoristio je diskreciono pravo i imenovao ga za poslanika u Županijskom domu u tada još dvodomnom Saboru.
Tuđman je Nikolića 1995. godine odlikovao Redom kneza Trpimira sa ogrlicom i Danicom, jednim od najviših državnih odlikovanja.
Neobičnu donaciju proslijeđenu upravo 10. aprila, na dan osnovanja NDH, dio je testamenta Zdenke Reberski Baričević, udovice Rudolfa Baričevića, bivšeg hrvatskog emigranta i, svojevremeno, člana "Vražije divizije", koja se borila kod Staljingrada.
Baričević, po zvanju pravnik, bio je pripadnik 369. pješadijskog puka NDH koja je bila pod komandom Vermahta.
On je u činu poručnika bio među posljednjim pripadnicima tog puka koji su izašli iz Staljingrada krajem januara 1943. godine.
Baričević je bio zaposlen u Ministarstvu spoljnih poslova ustaške NDH, a nakon pada Trećeg Rajha i sloma NDH živio je u emigraciji da bi se, kao i mnogi drugi pripadnici ustaškog pokreta, vratio u Hrvatsku početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
Među 582 knjige, koje je Filozofskom fakultetu dala njegova udovica, vrlo je malo istoriografske literature. Mahom je riječ o beletristici, te ponešto knjiga iz istorije umjetnosti.
(Srna)
