Procjenjuje se da oko jedan do dva odsto odraslih osoba pati od neke vrste alergije na hranu.

Alergija na hranu je agresivna reakcija imunološkog sistema na određenu bjelančevinu u hrani. Događa se kad imunološki sistem greškom prepoznaje određenu bjelančevinu kao štetnu. Razlikuje se od drugih štetnih reakcija na hranu, kao što je preosjetljivost na hranu, farmakološke reakcije i reakcije uzrokovane prisutnošću toksina u hrani.

Simptomi ovakvih alergija variraju od blažih (osip, oticanje kože) do vrlo teških kao što je anafilaktički šok, koji može dovesti do smrti ako osoba pravovremeno ne dobije hitnu medicinsku pomoć. Alergije na hranu zasad se ne mogu izliječiti, ali je određenim metodama moguće ublažiti i tretirati alergijske reakcije. Osobama koje pate od alergija na hranu preporučuje se potpuno izbjegavanje alergena.

Teoretski, bilo koja vrsta hrane može izazvati alergiju, ali zapravo je osam najčešćih alergena odgovorno za oko 90 odsto svih alergijskih reakcija na hranu.

1. Mlijeko

Alergija na mlijeko je najzastupljenija od svih alergija na hranu u dječjem dobu, a česta je i kod odraslih. Najčešći slučaj je alergija na kravlje mlijeko, u kojem ima dvadesetak bjelančevina koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a većinom se radi o reakciji na alfa-s1-kazein. Podrazumijeva se i alergija na sve vrste mliječnih proizvoda.

Osobama koje pate od ove alergije preporučuje se da u potpunosti izbjegavaju mlijeko i mliječne proizvode - piju sojino ili rižino mlijeko umjesto kravljeg, jedu jogurt, sir i čokoladu koji ne sadrže mlijeko. Treba izbjegavati i proizvode koji nisu na bazi mlijeka, ali sadrže mliječne derivate i bjelančevine u manjem postotku (čokolada, keks, žitarice, prerađeno i konzervirano meso), kod kojih su ti sastojci obično navedeni na deklaraciji.

2. Jaja

Alergija na jaja uglavnom se pojavljuje u djetinjstvu - to je druga najčešća alergija na hranu u dječjem dobu. Većinom se radi o reakciji na neke od bjelančevina u bjelanjku - ovomucin, ovalbumin, ovotransferin i lizozim. Rjeđe su alergije na bjelančevine u žumanjku - livetin, vitelin i fosfovitin. Osoba koja reaguje na bjelančevine iz bjelanjka često može bez problema da jede žumanjak i obrnuto. Tipični simptomi su svrab u ustima i ždrijelu, osip, mučnina, konjuktivitis i astma. Rijetko dolazi do anafilaktičkog šoka.

Ova alergija se tretira potpunim izbjegavanjem konzumiranja jaja i hrane koja je bila u kontaktu s jajima. Većina djece koja pate od ove alergije preboli alergiju do pete godine života, ali neke osobe ipak ostaju alergične do kraja života.

3. Kikiriki

Alergija na kikiriki je vrlo česta, posebno kod djece. Ova alergija je jedan od najčešćih uzroka teških alergijskih napada. Tačan uzrok alergije na kikiriki zasad je nepoznat. Tipični simptomi su kožne reakcije, svrab u području grla i usta, stezanje u grlu, otežano disanje i problemi s varenjem.

Kod nekih ljudi čak i izrazito male količine mogu izazvati alergijsku reakciju. Ponekad je dovoljno samo da osoba dođe u kontakt s tragovima kikirikija, npr. kroz konzumaciju nerafiniranih masnoća koje sadrže kikiriki u tragovima ili kada neko drugi u blizini jede kikiriki.

4. Orašasti plodovi

Ova alergija obično se javlja između druge i četvrte godine života i u većini slučajeva traje cijeli život. Izaziva je nekoliko vrsta bjelančevina prisutnih u ovim plodovima, a najčešće su to albumin i vicilin. Među orašastim plodovima najčešća je alergija na orahe, lješnike, bademe, pinjole, kao i brazilske, indijske i makadamija oraščiće.

Od svih čestih alergena, orašasti plodovi najčešće izazivaju teške alergijske reakcije kao što je anafilaktički šok. Ostali karakteristični simptomi su mučnina, bol u donjem dijelu stomaka, kožne reakcije, astma, kašljanje i hrapavost. Osim u čokoladi, keksu i pecivu, mogu se nalaziti i u tjestenini, medu, žitaricama, prelivima za salatu i ostalim prerađenim prehrambenim proizvodima, a čest su sastojak i u sapunima, gelovima za tuširanje i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima.

5. Soja

Ova alergija je česta kod djece, ali većina preboli alergiju do druge godine života. Alergiju uzrokuju bjelančevine u zrnu soje, posebno neke od rezervnih (skladišnih) bjelančevina koje služe za rast nove biljke, kao što su vicilin i legumin.

Simptomi su slični kao kod alergije na mlijeko te uključuju kožne reakcije, mučninu, smetnje s varenjem i poteškoće u disanju. Rijetko izaziva anafilaktički šok.

Soju je danas u ishrani teško izbjeći jer je sadrži oko dvije trećine svih prerađenih prehrambenih proizvoda. Često se koristi za teksturiranje i emulgiranje proizvoda i za punjenja, a sojino brašno se koristi za produživanje roka trajanja mnogih proizvoda i za poboljšanje ukusa pečenih kora.

6. Pšenica

Alergija na pšenicu takođe je česta kod djece, a rjeđa je kod odraslih. Tipične reakcije su osip, smetnje s varenjem, alergijski rinitis, astma i u najgorem slučaju anafilaktički šok. Bjelančevine u pšenici koje najčešće uzrokuju alergiju su gliadin i glutenin. Izbjegavanje pšenice u ishrani nije nimalo lako - poznato je da pšenicu sadrže mnoge namirnice koje se koriste u svakodnevnoj ishrani poput hljeba, peciva, žitarica i tjestenine, ali mogu je sadržati i mnogi prividno "sigurni" proizvodi kao što su sladoled i kečap.

Ova alergija često se poistovjećuje s preosjetljivošću na gluten, a bitna razlika je u tome što alergija može izazvati znatno teže simptome od obične preosjetljivosti na gluten, kao i u činjenici da alergija na pšenicu nije ograničena samo na bjelančevine koje se nalaze u glutenu, već može uključivati i mnoge druge.

7. Riba

Alergija na ribu je češća kod odraslih osoba nego kod djece. Jednom kad se pojavi, traje do kraja života. U većini slučajeva radi se o alergiji na bjelančevinu parvalbumin koja je prisutna u mnogim vrstama riba. Alergeni u ribi ne mogu se uništiti kuvanjem. Tipični simptomi su oticanje kože, osip, svrab, grčevi, hrapavost, smetnje s varenjem i vrtoglavica. Do anafilaktičkog šoka dolazi češće nego kod većine ostalih vrsta namirnica koje izazivaju alergije.

Do reakcije može doći već i doticanjem površina koje su bile u kontaktu s ribom, kao i mirisanjem pare koja nastaje prilikom kuvanja ili prženja ribe. Riba se može nalaziti i u proizvodima gdje je ne očekujete, kao što su prelivi za salatu, umaci, hot-dog i delikatesno meso, na šta kod ove alergije treba posebno paziti.

8. Školjke

U ljuskare se ubrajaju školjke i ljuskari (rakovi, škampi, jastozi). Alergija na ljuskare češća je kod odraslih nego kod djece. U većini slučajeva radi se o alergiji na bjelančevinu tropomiozin. Osobe mogu biti alergične na samo jednu vrstu ili na više njih. Ova alergija relativno često dovodi do teških alergijskih napada, a neki od blažih simptoma su osip, mučnina i začepljen nos.

Do alergijske reakcije može doći i bez konzumiranja hrane, npr. kada je osoba izložena parama koje nastaju prilikom kuvanja ovih morskih plodova. Mogu se nalaziti u kupovnim umacima i začinima kao neočekivani sastojak, zbog čega uvijek treba pažljivo čitati deklaraciju.

Znakovi da ste alergični na hranu:

Osip

On je najčešći simptom alergija na određenu vrstu hrane. Osip podrazumijeva crven i pojačan svrbež, a može se pojaviti samo na jednom dijelu tijela, ili raširiti po cijelom tijelu.

Crvenilo ili otok

Alergije često izazivaju crvenilo ili oticanje kože, naročito u predjelu usana i lica. Školjke i jaja su među najučestalijim alergenima koji ponekad izazivaju ovakve simptome.

Alergijska hunjavica

Iako je najčešće uzrokuju vanjski faktori poput plijesni ili polena, uobičajen je simptom i alergija na mliječne proizvode. Ukoliko patite od hronične nosne kongestije, možda se ipak radi o alergiji na određenu vrstu hrane.

Ekcem

To je osip koji neizmjerno svrbi i boli, a obično se pojavljuje blizu lica, laktova i koljena. Stanje se može pogoršati znojem ili odjećom, a obično je alergijska reakcija na mlijeko, jaja, ribu i pšenicu.

Gastrointestinalne smetnje

Dijareja, mučnina i konstipacija u nekim slučajevima mogu biti i simptomi alergije na hranu, naročito na mliječne proizvode. Obično se nepodnošenje laktoze i glutena manifestuje navedenim simptomima.

Anafilaksa

Predstavlja reakciju cjelokupnog organizma, popraćenu otežanim disanjem i naglim padom krvnog pritiska usljed raširenih krvnih sudova. Ovo stanje se vrlo brzo razvija, i to odmah nakon izloženosti alergenu koji ga izaziva.