Velimir Bata Živojinović bio je jedan od najpoznatijih glumaca na ovim prostorima. Na filmu je debitovao u 24. godini, 1955, kao Velja iz Belog Potoka u drami “Pjesma sa Kumbare” Radoša Novakovića smještenoj u vrijeme Prvog srpskog ustanka i tako započeo veoma bogatu filmografiju.

Pogledajte fotografije i video-klipove iz najpoznatijih Batinih uloga!

Šorga (Kozara, 1962)

Za ulogu u ovom "prvom partizanskom epu" u istoriji jugoslovenske kinematografije, dramatizaciji bitke na Kozari iz 1942. u režiji Veljka Bulajića, Bata je dobio svoju prvu Arenu (srebrnu) za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u Puli.

Mirta (Skupljači perja, 1967)

U jednom od najboljih filmova jugoslovenske kinematografije, drami o životima Roma u jednom selu na sjeveru Vojvodine u režiji Aleksandra Saše Petrovića, Bata tumači Mirtu, glavnog konkurenta Belom Bori (Bekim Fehmiu) u preprodaji perja ali i u naklonostima prema jednoj ženi.

Marko Labudan (Breza, 1967)

U ovom, kako je sam rekao, "najboljem jugoslovenskom filmu svih vremena", Bata igra "Zagorca, lugara, pijanduru" (što mu je donijelo još jednu Zlatnu arenu u Puli). U jednom intervjuu otkrio je da ga je zbog te uloge Tito zvao Zagorac. "Jednom sam se pobunio: 'Nisam ja Zagorac, ja sam Šumadinac!' 'Uh, velika stvar', rugao mi se. 'Meni je to isti k….!'”

Stole (Bitka na Neretvi, 1969)

Najskuplji jugoslovenski film, ekranizacija istinitih događaja iz 1943. u režiji Veljka Bulajića, sniman je 18 mjeseci. Neke novine su objavile da su Bati i Ljubiši Samardžiću isplaćeni najveći honorari (za domaće glumce) u domaćem filmu do tada.

"Mada je bilo izuzetno fizički naporno i iako smo snimali po 16 sati dnevno na velikoj hladnoći, tada smo proveli nezaboravne trenutke. Imali smo sreću da smo tih godina radili sa najvećim svjetskim zvijezdama i mogli smo da vidimo koliko je jaka naša škola glume, kao i da razbijemo mnoge strahove i komplekse", kazao je Bata.

Valter (Valter brani Sarajevo, 1972)

U filmu Hajrudina Krvavca, slobodnoj interpretaciji biografije antifašističkog borca Vladimira Perića Valtera, Bata je tumačio glavnog junaka, zagonetnog i harizmatičnog vođu pokreta otpora u Sarajevu 1941. Valter mu je donio slavu i van granica bivše Jugoslavije, prije svega u Kini.

Nikola (Sutjeska, 1973)

U priči o najvećoj vojnoj operaciji na tlu SFRJ za vrijeme II svjetskog rata Bata je bio komandant Nikola, a Tita je igrao Ričard Barton koji je na snimanje doveo svoju tadašnju suprugu Elizabet Tejlor. "Moji su se dječiji snovi ostvarili kad sam je vidio. Bila je nezaboravna, prvak svijeta u ljepoti" kazao je Bata za "Blic" 2011. i dodao da je Liz ostavila tako jak utisak na njega da i danas “Sutjesku” pamti po njoj, a ne po Bartonu.

Kauboj Rodni Aleksić (Pas koji je volio vozove, 1977)

U socijalnoj drami Gorana Paskaljevića igrao je bivšeg filmskog kaskadera koji putuje provincijom u kaubojskoj opremi s konjem i magarcem izvodeći scene iz vesterna.

Trokrilni (U raljama života, 1984)

U komediji/drami Rajka Grlića o službenici željnoj ljubavi igrao je srpskog "mačo" ljubavnika. Sa Vitomirom Lončar (Štefica Cvek) snimio je antlogijsku seksi scenu u kojoj je više puta ponovio čuvenu rečenicu "Sad ću da te ka..." I sam Bata je svojevremeno rekao da je svjestan da je obrukao Srbe kada je Štefici obećao "ka..nje od dva sata u cugu”, a od silnih obećanja ništa nije ispunio.

Upravnik (Sivi dom, 1986)

U kultnoj seriji Darka Bajića o životu u popravnom domu, Bata je igrao upravnika.

Macola (Bolji život, 1987)

Iako se pojavio samo u 16 epizoda popularne serije, mnogi ga i dalje pamte u ulozi Macole.

Miloš Bojanić (Tri, 1965)

Film Aleksandra Saše Petrovića je omnibus od tri priče koje se događaju na početku, tokom i poslije Drugog svjetskog rata. Njih povezuje protagonista, partizan Miloš Bojanić koji se na tri različita načina susreće sa smrću. Ovaj lik donio je Bati prvu Zlatnu arenu u Puli 1966.

Vuk (Partizanska eskadrila, 1979)

Film Hajrudina Krvavca o stvaranju partizanske avijacije i njenim prvim borbama u Drugom svjetskom ratu. Uz "Valtera" i "Most", ovo je dio takozvanih strip-filmova u kojima NOB nije prikazan autentično već su svi junaci živi, zdravi i neokrznuti. Bata ih je nazivao balkanskim "džejms bondovima".

Šopenhauer (Idemo dalje, 1982)

U filmu Zdravka Šotre Bata Živojinović je glumio Nijemca Šopenhauera, Dragan Nikolić je bio mlad učitelj, partizan, a Bata Stojković drug Božur, upravnik škole. Bata Živojinović je ovu ulogu iznio bez ijednog reda teksta. Ova fotografija je jedna od onih koje će ući u legendu.

Gvozden (Lepa sela lepo gore, 1996)

U filmu Srđana Dragojevića igrao je oficira JNA Gvozdena. Ovo je bio njegov posljednji ratni film.

Aranđel Golubović (Srećni Ljudi, 1993)

Mnogima omiljeni lik iz popularne serije bio je Aranđel Golubović, a njegove brojne replike i danas se prepričavaju.

Lugar Zdravko (Ptice koje ne polete, 1997)

Topla i potresna ljudska priča o borbi za život, snimljena po istinitom događaju. Bata u ulozi dede koji se maksimalno posvećuje unuci i počinje da je uvodi u tajnu prirode i živih bića u njoj.

Otac Makarije (Čudo neviđeno, 1984)

Legendarni film Živka Nikolića u kojoj je Bata ostvario upečatljivu ulogu oca Makarija čudotvorca.

Deda Životije (Led, 2012)

Posljednju ulogu ostvario je u rediteljskom prvencu Jelene Bajić Jočić. Na žalost, na snimanju filma se povrijedio i zdravstveno stanje mu više nije dozvoljavalo da prihvata nove uloge.