I kriminalci iz BiH ukolipili su se u svjetske trendove. Jedan od načina je tzv ino-odliv – plaćanje sa računa u ime povrata avansa u enormnim iznosima, ili bezgotovonski priliv sa računa of-šor kompanija.

Koliko je tačno oprano novca u BiH ne znaju, ali u ministarstvu bezbjednosti BiH ne vjeruju da je riječ o samo deset ili dvadeset miliona maraka, što su podaci nadležnih agencija.

"Uvijek i u svakom sistemu ima značajan broj ljudi koji želi da zloupotrebljava novac, zato je važno napraviti zakonodavni okvir koji će djelatnicima u tom sektoru dati mogućnost da pravovremeno reaguju", kaže Mijo Krešić, zamjenik ministra bezbjednosti BiH.

Utaja porteza je takođe rasprostranjen oblik pranja novca širom BiH, pa je jedan od prijedloga i elektronsko povezivanje poreskih uprava i banaka. U bankama su obavezni da prijave svaku sumnjivu transakciju, ali tu im posao završava.

"Kroz banke sve transakcije prolaze, a na tijelu je da kasnije procesuira ili ne, jer sve se događa u bankarskom sektoru. Malo toga je van tog sektora, da li to bila keš transakcija ili bezgotovinska transakcija ona mora proći kroz sistem unutar BiH", ističe Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.

Pored odbijanja investicija, rašireno pranje novca je plotno tlo i za finansiranje terorističkih organizacija. Upravo zato BiH ima rok do maja ove godine da ispuni uslove Odbora za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Savjeta Evrope, poznatijeg kao Manival. Ukoliko se ne napravi kvalitetan zakonodavni okvir, BiH bi ponovo mogla na crnu listu.