Povodom odluke Gradskog vijeća Sarajeva da se podigne spomenik žrtvama na Kazanima, Mandić je istakao da ga interesuje koga je gradonačelnik Sarajeva Benjamina Karić pitala da postavi "onakvu nakazu od spomenika, na kojem se ne pominju počinioci ubistava" - pripadnici takozvane Armije BiH.

- Јa sam se 2016. godine na Kazanima dogovorio sa Bakirom Izetbegovićem kakvo će biti obilježje. Rekao sam da na njemu mora biti krst, ispisana imena bar onih 28 pobijenih Srba koji su tu pronađeni i da idejno rješenje mora doći iz Republike Srpske - rekao je Mandić.

Povodom odluke Gradsko vijeće Grada Sarajeva da se Dan sjećanja na žrtve na Kazanima obilježava 9. novembra, jer je tog datuma započela ekshumacija, Mandić je naglasio da se taj dan treba usaglasiti sa porodicama nestalih i njihovim predstavnicima, a ne na sjednici Gradskog vijeća.

- Taj dan će se obilježiti kada to odluče srpske porodice - poručio je Mandić.

On je naveo da sarajevske Srbe vrijeđaju brojne spomen-ploče u Sarajevu, među kojima ona na gradskoj Vijećnici, na kojim piše da su na tim mjestima stradale Sarajlije "od srbo-četničkog agresora".

Mandić je istakao da on i Udruženje ne žele nikoga da vrijeđaju, navodeći da sarajevski Srbi ne vole da pričaju na uvredljiv način, te da će tražiti da se skinu ploče koje vrijeđaju Srbe.

Prema njegovim riječima, članovi Udruženja na čijem je čelu, uprkos nenadoknadivim gubicima, žele da sa svojim komšijama uspostave normalne odnose.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve na Kazanima, koje je bilo zakazano za danas, odgođeno je zbog vremenskih neprilika.

Na spomeniku na Kazanima, za koji je Karićeva najavila da će biti izgrađen do kraja godine, pisaće: "Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana", a ispod će biti upisana imena ubijenih.

Gradsko vijeće Sarajeva odbilo je prijedlog Naše stranke da na spomeniku na Kazanima piše: "Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan".

Iz jame na Kazanima nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni su posmrtni ostaci 28 žrtava, od kojih je 21 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestala lica BiH, riječ je o šest žrtava ženskog pola i 15 muškaraca, dobi od 27 do 66 godina.

Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva je bošnjačke i deset žrtava srpske nacionalnosti, navodi Birn.

Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.

Za ubistva počinjena na Kazanima i neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade takozvane Armije BiH.

Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.