Načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo

Zlojutro: Očekujemo da 2023. sa radom počne centar za vantjelesnu oplodnju

  • Извор: СРНА
  • 20.08.2022. 10:03

Načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ Republike Srpske Vesna Ećim Zlojutro očekuje da već naredne godine u okviru ove klinike počne sa radom centar za vantjelesnu oplodnju, čime bi UKC bio prva državna zdravstvena ustanova u BiH koja je građanima omogućila ovu uslugu.

Time bi Republika Srpska dobila još jedan centar, pored već postojeće privatne zdravstvene ustanove "Mediko S", koja se reproduktivnom medicinom bavi više od 20 godina i do sada je iz postupka vantjelesne oplodnje rođeno više od 1.600 beba.

Zlojutro je istakla da je nezahvalno precizirati tačnu vremensku odrednicu početka rada centra za vantjelesnu oplodnju, s obzirom na to da je riječ o procesu koji zahtijeva mnogo procedura - od pravnih, dinamike opremanja, edukacije kadra...

"Određen je prostor u okviru Klinike, na površini od oko 600 metara kvadratnih, ali je neophodna njegova adaptacija za te namjene. Imaće ambulantu, male sale za intervencije, bolesničke sobe, embriološki dio koji zahtijeva posebne uslove klimatizacije, ventilacije, sterilizacije...", rekla je Zlojutro Srni.

Ona je navela da se protekle dvije godine radi i na nabavci opreme, te imaju histeroskop kakav ima klinički centar u Mariboru gdje se histeroskopija radi ambulantno, kao i "četiri de" ultrazvuk sa dvije sonde.

"LJekar LJiljana Stanišić Peulić je prije nekoliko godina završila subspecijalizaciju iz fertiliteta, dva embriologa su na obuci u Ginekološkoj i akušerskoj klinici `Narodni front` u Beogradu. Kolega Veselin Pupčević je pred odbranom rada, završio je boravak od godinu dana i polaganje ispita što se tiče subspecijalizacije", rekla je Zlojutro.

Zlojutro je naglasila da je, kada je riječ o stručnom kadru, centar za vantjelesnu oplodnju moguće registrovati, te da je dogovorena saradnja sa kolegama iz "Narodnog fronta", ali da je potrebno nastaviti raditi na obezbjeđivanju adekvatnog kadra.

"Natalitet nam je loš, broj porođaja je manji, odlazak generacija koje treba da rađaju je ogroman, tako da je dobro sve što bi uticalo na poboljšanje nataliteta", ocijenila je Zlojutro.

Ona je ponovila stav iznesen tom stručne rasprave o Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju da i finansirnje trećeg pokušaja vantjelesne oplodnje od Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Srpske treba da ostane u granicama Republike Srpske, jer ne postoji zemlja koja plaća da se nešto radi van njene teritorije ukoliko je moguće uraditi na domaćem terenu.

"Ni federalni Fond ne plaća postupak van FBiH, isto tako i Srbija, s tim što naš Fond plaća usluge koje se ne rade kod nas, a smatraju se neophodnim za parove koji su u postupku vantjelesne oplodnje", rekla je Zlojutro.

Zlojutro je istakla da je prijedlog da se ostvarena trudnoća u postupku vantjelesne oplodnje van Republike Srpske refundira u iznosu koliko bi taj postupak koštao da je urađen na prostoru Srpske.

Iz Zdravstvene ustanove "Mediko S" rekli su Srni da podržavaju razvoj reproduktivne medicine u Republici Srpskoj, te podsjećaju da su i sami u poslednjih nekoliko godina uveli veliki broj novih procedura, a klinički embriolozi su prošli brojne dodatne edukacije, te su u pripremi DNK fragmentacija i preimplantacijska dijagnostika - metode koje ne radi nijedna klinika u zemljama Jugoistočne Evrope.

"Budući da je klinika `Mediko S` naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, kao i Univerziteta Novi Sad za studente master studija - odsjek embriologija, biće nam zadovoljstvo da sve svoje resurse stavimo na raspolaganje kolegama u UKC-u", poručili su iz ustanove "Mediko S".

U proteklih godinu dana, koliko je ova zdravstvena ustanova dio grupacije "Pronatal" iz Češke, pacijentima u Republici Srpskoj dostupne su najsavremenije procedure reproduktivne medicine, kao i veći tim ljekara za procese vantjelesne oplodnje.

"Na osnovu podataka koje smo ažurirali na zahtjev Evropske asocijacije humane reprodukcije i embriologije, te Komisije za izvještavanje u Briselu i koji su bili podložni provjerama, svrstani smo u grupu evropskih klinika sa najvišom stopom uspješnosti. Primjera radi, procenat ostvarenih trudnoća u odnosu na broj procedura u našoj klinici je 2019. godine - 44,38 odsto, 2020. godine - 42,09 odsto i 2021. godine - 44,28 odsto", istakli su iz klinike "Mediko S".

Fond zdravstvenog osiguranja je 2007. godine finansirao jedan postupak vantjelesne oplodnje, da bi 2011. godine na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ušla dva, a 2018. godine tri postupka.

Тагови: