U nastavku završne riječi odbrane na suđenju pred Haškim tribunalom, optuženi Vojislav Šešelj tvrdio je da su strijeljanje hrvatskih zarobljenika na Ovčari kod Vukovara u jesen 1991. dogovorili oficiri JNA i hrvatske obavještajne službe radi lakšeg priznavanja nezavisnosti Hrvatske.

Prema optužnici, koja lidera Srpske radikalne stranke tereti za zločine u Hrvatskoj, strijeljanje 200 zarobljenih Hrvata na farmi Ovčara, 20. novembra 1991, počinili su pripadnici jedinice Lijeva Supoderica, u kojoj su bili dobrovoljci SRS.

Šešelj je, međutim, tvrdio da tužilaštvo time "štiti" tadašnjeg bezbjednosnog oficira JNA Aleksandra Vasiljevića, koji je "organizovao" strijeljanje na Ovčari.

"S kim je general Vasiljević postigao dogovor o streljanju? S nekim iz hrvatske obaveštajne službe! Posle velikih zločina nad Srbima u Gospiću, bio je potreban hrvatskim vlastima veliki zločin nad Hrvatima da bi se lakše došlo do proglašenja nezavisnosti Hrvatske", rekao je Šešelj.

On je kazao da tužioci lažu da su dobrovoljci SRS učestvovali u strijeljanju na Ovčari.

Šešelj se pritom pozvao na presudu suda u Beogradu kojom je komandanta Lijeve Supoderice Milana Lančužanina zvanog Kameni oslobođen krivice za ubistvo, a osuđen na pet godina zatvora zbog mučenja zarobljenika.

Činjenicu da je Predrag Milojević zvani Kinez, za koga je rekao da je "poslije rata postao član SRS", osuđen na 20 godina zatvora, Šešelj je pripisao iskazu lažnog svjedoka.

Optuženi je ludošću nazvao navod optužnice da je na sastanku sa oficirima JNA i Lijeve Supoderice, prethodno, podstakao strijeljanje zarobljenika riječima da "nijedan ustaša ne smije živ napustiti Vukovar". Tvrdio je da tog sastanka, o kojem je svjedočio jedan zaštićeni svjedok optužbe, nikada nije ni bilo.

Posle velikih zločina nad Srbima u Gospiću, bio je potreban hrvatskim vlastima veliki zločin nad Hrvatima da bi se lakše došlo do proglašenja nezavisnosti, smatra Šešelj

Šešelj je opovrgavao i da je bio odgovoran za zločine srpskih paravojnih snaga nad Muslimanima u Zvorniku, u proljeće i ljeto 1992, za koje je optužen.

Potvrđujući da su dobrovoljci SRS učestvovali u "oslobađanju" Zvornika u aprilu 1992, vođa radikala je tvrdio da su se oni mahom vratili u Srbiju krajem tog mjeseca, a da on ne može biti odgovoran za one koji su ostali u drugim formacijama.

Izjave svjedoka optužbe da je jedan od počinilaca bio "četnički vojvoda" Miroslav Vuković zvani Ćele, koji je "nosio patike koje često nose stare žene", Šešelj je osporavao riječima: "Vi sad Ćeleta proglašavate za četničkog vojvodu. Zamislite četničkog vojvodu u tim patikama, 'zepama'."

Zločine u Zvorniku Šešelj je pripisao "haosu i potpunom bezvlašću" do kojeg je došlo sredinom maja 1992. Šešelj je kazao i da su zločine u Zvorniku počinili ljudi Željka Ražnatovića Arkana.

Osvrćući se na tvrdnju tužilaca da su dokazali zločine, optuženi je kazao: "Ma, niste ih dokazali, jer nisu ozbiljno ni osporavani. Ja u to nisam mogao da se upuštam", tvrdeći da mu je sudsko vijeće uskratilo pravo da izvodi odbranu.

Šešelj je negirao i da je bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu stvaranja proširene srpske države, navodeći da su, potpuno suprotno, vođstva Hrvatske i BiH sprovodile zločinački poduhvat nelegalnog otcjepljenja od SFRJ, iako su znala da će to izazvati građanski rat.

Riječi da će "Bosnom poteći rijeke krvi" ako proglasi nezavisnost, koje je prošle nedjelje tužilac naveo kao dokaz njegove zločinačke namjere, Šešelj je interpretirao kao "upozorenje".

"Moja pretnja zapravo je bila upozorenje koje se, na žalost, obistinilo, kao i u Hrvatskoj. Mnogi ljudi su stradali... ali nisam za to kriv ja, koji sam upozoravao da će poteći reke krvi, nego oni koji su znali da će poteći reke krvi, a ipak su proglasili nezavisnost", naznačio je optuženi.

Odbacujući i navod optužnice da je govorom mržnje podstakao, pomogao, podržao ili počinio zločine nad nesrbima, Šešelj je kazao da se u optužnici pominju samo tri njegova govora - "izmišljeni" u Vukovaru i Malom Zvorniku i "stvarni" u vojvođanskom selu Hrtkovci.

"Sada se tužioci pozivaju i na neke druge govore. Kako je to moguće? Ne možete donijeti presudu na osnovu nečega što nije u optužnici. Te druge govore možete okačiti mačku o rep", rekao je Šešelj.

On je naglasio da bi tužioci morali dokazati da su njegovi govori "bitno doprinijeli počinjenju krivičnog djela" da bi uspostavili njegovu odgovornost.

"A ovde bi tužilaštvo da moj govor u centru Beograda poveže sa nekim zločinom u selu Kozluk kod Zvornika. E, to ne može biti povezano", tvrdio je Šešelj.

Lider radikala rekao je i da su zbog "traljavog procesa" zapadne obavještajne službe pokrenule "napade" na njegovo zdravlje i da u posljednje vrijeme "elektronski" izazivaju poremećaj rada njegovog srca.

Šešelj je opisao kako je u noći između 8. i 9. marta doživio "šest elektro-šokova" koje je bez potrebe izazvao "unutrašnji defibrilator", aparat za regulisanje srčanog ritma koji mu je ugrađen u bolnici nakon što mu je početkom januara pozlilo u sudskom pritvoru. Ti elektro šokovi bili su, kazao je on, "kao da vas udara tramvaj".

"To je neko proizveo spolja i ovo je bio pokušaj ubistva. Nikako to drugačije ne može da se objasni. Glavni kreatori zamislili su da me ubiju između završne reči i presude. Kada će i kako to biti, videćemo", naveo je Šešelj.

Pošto je u petak bio prebačen u bolnicu, Šešelj je, kako je rekao, bio podvrgnut medicinskom zahvatu tokom kojeg je "unutrašnji defibrilator" popravljen.

Lider SRS nastavlja završnu riječ, za koju su mu sudije odobrile deset radnih sati.

Šešelj je optužen za zločine protiv čovječnosti - progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premještanje - kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Sheveningenu Šešelj je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal objelodanio optužnicu protiv njega.

U međuvremenu, Tribunal je Šešelja dva puta osudio zbog nepoštovanja suda, odnosno objavljivanja identiteta zaštićenih svjedoka - pravosnažno na 15 mjeseci zatvora, a nepravosnažno na zatvorsku kaznu od 18 mjeseci. Po presudi, te kazne su objedinjene.

Zbog toga što svoje knjige i druge dokumente koji sadrže podatke o identitetu zaštićenih svjedoka nije uklonio sa svoje internet stranice, Tribunal je Šešelja treći put optužio za nepoštovanje suda, a taj postupak je u toku.

Šešelj je proteklih dana bio u bolnici, radi dodatne medicinske procedure, nakon što mu je u januaru ugrađen aparat za regulisanje srčanog ritma, odnosno "unutrašnji defibrilator". (BETA)