Što se tiče izmjena Izbornog zakona, on kaže da taj dio razgovora traje i da nema nekog velikog iskoraka.

"Neko bi želio isključivo da u razgovor budu uključeni i međunarodni predstavnici, a neko bi želio da samo mi razgovaramo. Za sada se držimo samo bilateralnog dijela", kaže Čović.

On je ocijenio da nisu moguće temeljne izmjene Ustava BiH u trenutnoj političkoj situaciji, te podsjetio da odavno govori da će u Ustavu teško biti promijeniti i zarez, a ne nešto drugo.

"Mi smo se prihvatili obaveza, u dogovoru s partnerima iz međunarodne zajednice, kada smo potpisivali Sporazum o Mostaru, da napravimo djelimične ustavne promjene koje su neophodne da bi ono što dogovorimo za Izborni zakon bilo ugrađeno", rekao je Čović.

On kaže da je tražio da se na primjer u izboru članova Predsjedništva BiH umjesto Bošnjak, Hrvat i Srbin to promijeni sa bošnjački, hrvatski ili srpski.

"Sve drugo, to je transformisanje BiH, za što vam treba opšti konsenzus, uvjerljiva dvotrećinska većina kod bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, a ja mislim da je nema", naveo je Čović.

On je rekao da Hrvatima treba izbor tri člana Predsjedništva, legitimnih predstavnika i da se u to sve uključe presude Suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH, legitiman izbor svih klubova u Domu naroda Federacije BiH.

Čović tvrdi da ne postoji nikakav Fileov model, na koji se pozivaju mnogi političari u BiH.

On je istakao da treba nastaviti tragati za rješenjem da ne bi došlo do još veće krize, navodeći da status kvo uvijek nekome odgovara.

"Sa aspekta Izbornog zakona, evidentno je da političkom Sarajevu odgovara da ostane ovakvo stanje, jer su uvjereni, a to ne kriju kada govore, da će dočekati naredne izbore da mogu izabrati, ne samo hrvatskog člana Predsjedništva, nego i Klub Hrvata", rekao je Čović.

On kaže da su svi iz međunarodne zajednice rekli da domaći političari moraju naći rješenje, a da su oni tu da pomognu.

Predsjedništvo HNS-a ocijenilo je da su unitarističke pretenzije bošnjačkih stranaka neprihvatljive, da negiraju konstitutivne zajednice i njihove posebnosti, te da ruše multikulturalni, multinacionalni i multikonfesionalni karakter BiH.

U zaključcima Predsjedništva HNS-a se navodi da pokušaji brisanja "etničkog prefiksa" predstavljaju grubo kršenje Ustava BiH kojim bi se omogućila potpuna diskriminacija, majorizacija i nametanje političkih predstavnika u ključnim institucijama - Predsjedništvu BiH i domovima naroda, koji su dizajnirani na način da sva tri naroda uživaju zagarantovana ustavna prava.

Iz HNS-a navode da konstitutivnost naroda nije deklarativna kategorija, nego suštinska komponenta ostvarivanja ravnopravnosti kroz jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i biranja svojih političkih predstavnika.