Kraj juna je još jedan neefektivni rok za izmjene Izbornog zakona BiH

Kakva je sudbina izbornog zakonodavstva?

  • 29.06.2021. 19:45

Kraj juna je još jedan neefektivni rok za izmjene Izbornog zakona BiH, kojeg su ovaj put "mostarskim sporazumom" sebi zacrtali lideri HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Bilateralni pregovori i definitivno su okončani, a dva lidera i dalje su daleko od zajedničkog rješenja. Slijede razgovori sa međunarodnim medijatorima "mostarskog sporazuma", najavljeni već ovog vikenda. Kakva je sudbina izbornog zakonodavstva?

Mostar više nije grad slučaj. Dobio je novog gradonačelnika i gradsko vijeće. I to je jedini rezultat prošlogodišnjeg "mostarskog sporazuma". Sve drugo ostalo je mrtvo slovo na pompezno najavljenom papiru. Dva vodeća lidera u Federaciji u međuvremenu su razgovarali, ali stavovi ni za milimetar nisu približeni. Legitimno predstavljanje hrvatskog naroda - cenzus je sa ustavnom podlogom, ispod kojeg Dragan Čović i ne razmišlja.

- Ponudili smo vrlo jasan prijedlog – Federacija kroz dvije izborne jedinice koje osigurava izbor dva člana Predsjedništva iz Federacije – hrvatskog i bošnjačkog, člana Predsjedništva. Što se tiče Republike Srpske ništa se ne mijenja - ističe Čović.

Rješenje nudi i za izbor delegata prvenstveno u Federalni dom naroda, a onda sinhronizovano i u bh. parlament. Hrvatskih 17 delegata dominantno bi se biralo iz kantona sa hrvatskom većinom. Isti je princip za izbor bošnjačkih predstavnika.

Bakir Izetbegović i SDA, međutim, uobičajeno maksimalistički, žele sve i svašta. Od Federacije kao jedinstvene izborne jedinice ne odustaju. Rado bi, pod plaštom proklamovane građanštine, da uklone nacionalnu odrednicu članova Predsjedništva. U Dom naroda bi da biraju pripadnike sva tri konstitutivna naroda i ostalih, ali uz brisanje entitetskih granica. Mijenjali bi i nadležnost tog Doma.

- Ovo stanje koje sad imamo, supremacije Domova naroda nad Predstavničkim domom u stvari guši, obesmišljuje demokratiju u BiH i postojanje multietničkih stranka, dakle koje odgovaraju multietničkoj supstanci BiH. Tako da su nažalost pregovori doživjeli kolaps na tom nivou - rekao je Izetbegović.

Kada je kolaps postao neizbježan, pribjegli su "genijalnoj" ideji. Po Čerčilovom principu, u PS BiH formirana je ko zna koja po redu radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva. Sastavljena je od predstavnika svih parlamentarnih stranaka.

Njih 13 teško je skupiti za isti sto pa se sjednice naizmjenično zakazuju i otkazuju. Poslovnik o radu jedva su uspjeli da usaglase - iz trećeg pokušaja. Ako se čudo i desi, i radna grupa nekako pronađe rješenje koje će zadovoljiti sve članove, opet će trebati "blagoslov" političkog vrha. A on je, bar u ovom razjedinjenom trenutku - samo fikcija.

Izetbegović i SDA hvataju se za slamku – najnoviju Rezoluciju Evropskog parlamenta. Preskaču poglavlje o Dejtonskoj BiH. I kao sa "švedskog stola", iščitavaju samo da se konstitutivni narodi nigdje ne spominju. Signal im je to za nastavak rušenja dejtonske ustavne arhitekture BiH.

- Evropska unija je ostala dosljedna. Može pričati ko šta hoće, pa i gospodin Čović, ali ako hoće da bude istinski nosilac Evropskih vrijednosti, onda prvo mora da poštuje su odluke Evropskog suda za ljudska prava, preporuke iz mišljenja Evropske komisije i na kraju ovu Rezoluciju - naglasio je Šefik Džaferović.

Sve te preporuke su, kaže Čović, ispoštovane u prijedlozima HDZ-a. I sve presude Suda u Strazburu, Ustavnog suda BiH.

- I upravo je to na tom tragu rađeno da dobijemo legitimne predstavnike konstitutivnih naroda u Predsjedništvu, odnosno u Domu naroda - kaže Čović.

Samo je SDA daleko od dosljednosti. Na prethodne rezolucije istog kreatora nisu se ni osvrtali. Poput one iz 2014. u kojoj je, primjera radi, od Federacije traženo spajanje određenih kantona. Ili, pak, sprečavanje nametanja rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda.

Izetbegovićevi posilnici, poput Džaferovića koji o dosljednosti pridikuju, tada nisu dozvolili ni da se o takvoj Rezoluciji Evropskog parlamenta u bosanskohercegovačkom uopšte raspravlja. Zbog svega, analitičari optužuju upravo SDA za blokadu procesa u nastojanju da dođu do višegodišnjeg željenog cilja – unitarizacije BiH.

- Hrvati su voljni da se krene u te razgovore da se implementiraju i odluke Međunarodnog suda za ljudska prava, Srbi su voljni i kooperativni da podrže bilo koji dogovor koji Bošnjaci i Hrvati postignu, ali eto SDA, koja ima praktično kontrolni paket kod Bošnjaka, odbija te razgovore - naglasio je Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru.

Zbog svojih marifetluka Izetbegović i SDA družina, sada nariču međunarodnim "prijateljima". U pomoć uobičajeno, prizivaju OHR, strane ambasadore, Brisel, Vašington... Sa jednogodišnjim zakašnjenjem priželjkuje da se u razgovore uključe i ostali sarajevski lideri. Umjesto odgovora, Željko Komšić razrađuje scenario o neodržavanju izbora 2022. A u Federaciji još nisu sprovedeni rezultati ni iz 2018. godine.

Тагови: