Majkićeva je rekla da se politički uticaj Sarajeva na pravosuđe, između ostalog, ogleda i u nacionalnom disbalansu nosilaca funckija, te da se primjedbe Republike Srpske odnose na taj politički uticaj.

Ona je istakla da parlament BiH godinama nije usvajao izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH i da čak nema ni mogućnost da to uradi, a da bi bilo logično da parlamentarci makar nadgledaju odnose unutar pravosuđa, pa da odbiju ili usvoje izvještaje VSTS-a.

Majkićeva za beogradksu "Politiku" napomenula da VSTS BiH ima oko 30 ovlašćenja, što je ogroman pravni kapacitet, te da mnogi smatraju da ta institucija ogromnih nadležnosti, a nikakve odgovornosti, nije dala očekivani rezultat.

Ona je rekla da su, zbog brojnih problema i afera, predstavnici međunarodne zajednice smatrali su da je VSTS dio problema i tačka od koje treba početi sređivanje pravosuđa.

Ona je ocijenila da nije primjereno da advokati, kao članovi VSTS, učestvju u imenovanju sudija, te naglasila da su svi bili svjesni da se unutar pravosuđa, koje su uredili stranci, nešto mora promijeniti.

Majkićeva je podsjetila da je Srpska prije 11 godina, kada je pokrenula referendum, nezadovoljna stanjem u pravosuđu, uspjela da postigne dogovor sa predstavnicima EU da se pokrene dijalog o promjenama, između ostalog i po pitanjima nadležnosti VSTS, ali da se nakon 10 godina sve završilo neslavno.

"Nismo uspjeli, jer su se u Sarajevu potrudili da sve ostane nepromijenjeno. Nije bilo želje da dođe do izmjene onih stvari u pravosuđu koje svi prepoznaju kao problematične", rekla je Majkićeva.