"Dosije" otkriva

Oteta srpska zemlja dio plana FBiH, hoće li nadležni uspjeti da zaštite srpska ognjišta

  • Извор: АТВ
  • 05.11.2021. 07:00

Srba gotovo i da nema u FBiH, oni malobrojni koji su se vratili na svoja ognjišta samo preživljavaju.

U školama se samo na papiru uče srpski jezik i nacionalni predmeti, zaposlenje teško pronalaze, a srpska sela su postala smještaj za migrante. Oni koji su raseljeni, mogli bi da ostanu i bez svojih domova i zemlje uz politiku i zakone Federacije BiH.

Ovaj entitet BiH je 2016. godine započeo usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga o kojem izbjegli Srbi, kao vlasnici 6.500 kilometara kvadratnih imovine u FBiH, praktično nemaju informacije. Najveći problem u svemu ovome predstavlja to što FBiH, odnosno neka katastarska opština, prilikom usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga javnost obavještava kroz "Službeni glasnik" ili kroz javni oglas u lokalnim novinama koje su Srbima izbjeglim iz FBiH nedostupne.

Ukoliko se vlasnici ne jave u roku od 60 dana od objave poziva, njihova imovina prelazi u vlasništvo tog entiteta.

U svakom kantonu drugog entiteta ima otete srpske imovine. U Unsko-sanskom kantonu brojne srpske porodice su na vrlo lak način ostale bez svojih nekretnina. Njihove kuće i imanja zjape prazna, a oni su ponekada i hiljade kilometara daleko.

Takva sudbina zadesila je i Bogdana Kovačevića iz Bihaća. Njegov dom i zemljište sada pripadaju drugima. U Australiji živi već godinama, a na njegovom zemljištu u BiH sada se ne nalaze samo novi stanovnici, nego i fudbalski stadion.

"Poslije 2005. godine sam otišao prvi put tamo, da vidim, da prođem. Kada sam otišao našao sam tamo stadion koji su napravili na našoj zemlji, napravili su neku kuću - jednu, dvije, tri, ne znam sad koliko ima. Sa komšinicom sam razgovarao i ona mi je rekla da je napravljeno još nekoliko kuća i igralište i da su tražili od njenoga brata da dođe da kopa rupe da bi pravili tribine. Mi smo probali da se to pomjeri, da se to skine, da se ta zemlja vrati, oni nisu htjeli da pristanu na to", priča Bogdan za Dosije.

Sila nije sprovođena samo papirima i zakonima, već i fizički. Njegov otac se poslije rata vratio na svoje ognjište, ali su ga komšije dočekale torturom i uvredama. Tako je u miru doživio drugo izbjeglište.

"On, normalno, htio da se vrati na svoje imanje, tamo gdje je rođen, gdje je živio i kad je otišao tamo našao je kuću. Kuća mu je srušena. Imali smo dvije kuće, dvije štale, kombajn, mašine za obradu zemlje i to je sve pokupljeno, to su sve odnijeli. Posle su ga tamo tukli, maltretirali i on se morao vratiti za Australiju", rekao je Kovačević za Dosije.

Slična sudbina zadesila je i Trivu Banjca iz Sanice kod Ključa. Iz rodnog mjesta je izbjegao, a ni do dan danas nije uspio vratiti ono što mu je oduzeto.

U nekadašnjoj Ulici Maršala Tita, a danas u Ulici oslobodilaca 73 nalazi se stan Trive Banjca. U toku rata u njega su se uselili pripadnici Petog korpusa takozvane Armije BiH. Iza njih je ostao devastiran stan. Trivo Banjac ni do danas nije dobio odštetu za štetu koja mu je načinjena.

Dvadeset godina traje njegova pravna borba da vrati svoj stan u Sanici. Nakon rata doselio je u Banjaluku, iza sebe ostavio sve što je imao i započeo novi život, ali svoj dom ne zaboravlja. Kaže, stan je sada prazan, u vlasništvu je opštine Ključ koja ga je nakon rata dala na korišćenje trećim licima. Iako pravna bitka traje godinama čitav postupak sada je zaglavio na Vrhovnom sudu Federacije BiH.

"Očito je da se radi o opstrukciji povratka imovine i da tu ima samovolje ljudi koji rade u službama i sve je to podržano od politike, jer su mahom ti ljudi politički angažovani u strankama i stranački su postavljeni na ta radna mjesta. Ja se rukovodim onim principom da je pravda spora ali dostižna, pa vidjećemo šta će biti. Ne znam iz kojih razloga je ta jedinica bila do 2001. godine, znači punih šest godina. U tom vremenu, ne mislim samo ja to, to misle i drugi koji su imali slične probleme, da je ta jedinica stacionirana u Sanici samo da spriječi povratak mještana i u tom periodu do 2001. godine nije ni bilo povratka u Sanici", rekao je za Dosije Trivo Banjac.

Nepregledna i plodna prostranstva oko Bosanskog Grahova, takođe, su bez Srba. Model je isti: Srbi su se u ratu raselili, nisu se vraćali, jer nemaju od čega da žive, a uskoro, neće ni imati gdje. U selo Stožišta ušle su mašine "Hercegbosanskih šuma". Probili su put kojim će se izvlačiti posječena stabla iz okolnih šuma. Ne bi to ni bio problem da nisu počeli sa radovima na privatnoj imovini, bez dozvole vlasnika, i to Srba. Imovina onih koji su otišli sada se, kažu u Grahovu, i direktno otima.

"Ovaj put se zove put interesa pojedinaca, kantona Federacije. Tvoje je, moje je, njegovo, ničije nije. Ali je naša zemlja. Nažalost, ljudi koji su protjerani za vrijeme rata protjerani su zbog rata. E, sad nas tjeraju bez rata i uspjeli su, mislim da će uspjeti" kaže Dane Šušnica za Dosije.

"Oni misle da se neće niko javiti i tamo su grdne pare u šumi. Došli su ovdje i ponašaju se kao da im je djedovina, znači kao da je to njihovo. Mi smo ovdje maltene kao građani šestog reda", priča za Dosije Đuri Radujko,.

Primjera o kontinuiranom i dobro osmišljenom otuđenju srpske imovine je, nažaost, mnogo. Onima koji su se vratili ili imaju imovinu na području Unsko-sanksog kantona, prva adresa za pomoć je Centar za podršku srpskim povratnicima.

"Unsko-sanski kanton tereti migrantska kriza već dugo i jednostavno nismo ni stigli da pričamo o problemima koje imamo druge vrste, a jedan od njih svakako je problem imovine i zaštita imovine. Ja ću spomenuti samo slučaj porodice Lakić iz sela Dubovsko kod Bihaća koja je ostala bez imovine i to je saznala nakon nekih 20 godina kada je jedno putarsko preduzeće koristilo njihovu imovinu, a potom se upisalo kao njen vlasnik. Tu je još mnogo drugih problema, poput porodice Đuran iz Martin Broda koja zbog nemogućnosti dobijanja zemljišno knjižnih uložaka ne može da se upiše kao vlasnik imovine koju je dobila na sudu ostavinskom raspravom i mnogi drugi primjeri" rekao je za Dosije direktor "Centra za podršku povratnicima Unsko - sanskog kantona Nemanja Davidović.

Protiv očigledno smišljenog i dobro razrađenog plana Federacije u BiH da Srba tu ne bude i da o njima ne ostane nijedan trag mora se krenuti svim pravnim sredstvima i to udruženim snagama. Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Srbije pokrenuće uskoro institucionalnu, medijsku i kampanju putem društvenih mreža da bi pomogla institucijama Republike Srpske u zaštiti imovine Srba u Federaciji BiH.

"Ako Petar Petrović porijeklom iz Bihaća i živi danas u Čikagu, on zna da ima imovinu kod Bihaća ili da je njegov otac ili deda imao imovinu tamo, a ne zna šta se radi, da li je već to usklađivanje završeno, da li će tek da bude, da li će biti za deset godina on treba samo da se javi na broj telefona koji ćemo promovisati, koji smo vama ostavili kojeg ćemo promovisati tokom cele kampanje, da se predstavi da ostavi svoje ime i prezime i gdje ima imovinu i onda će kancelarija za pravnu pomoć Republike Srpske voditi taj postupak i pratiti sve što se dešava u vezi sa njegovom imovinom umjesto njega", rekao je za Dosije Arno Gujon, direktor "Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu".

U istu misiju svim snagama je krenula i Republika Srpska. Lica koja polažu prava na nepokretnosti u FBiH i žele da se upišu kao vlasnici u katastrima, trebalo bi da se što prije jave jednoj od šest kancelarija Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Republici Srpskoj.

"Negdje od katastra do gruntovnice nestaju parcele. Geodetska uprava ima šest kancelarija, one zaprimaju zahtjeve stranaka i postupaju, zovu katastre, zovu sudove u Federaciji i na taj način želimo da zaštitimo svaku parcelu u Federaciji", istakao je Đorđe Radanović, Kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH".

Od kada su formirane, kancelarije su već primile oko 4.000 zahtjeva koji se najviše odnose na usaglašavanje podataka i probleme nad vlasništvom parcela koje su nekada pripadale Srbima, a sada su ih uknjižile opštine ili kantoni. Oko 400.000 Srba ima zemljište u FBiH, a njih 250.000 ima problem sa imovinom. Osim što Federacija BiH ima jasan cilj da Srba više ne bude tamo, od oduzete imovine imali bi i veliku materijalnu korist. Imovina koju Srbi imaju u Federaciji vrijedna je na desetine milijardi evra.


Тагови: