Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH u NJujorku rekla da Rusija žali zbog toga što se za šest mjeseci od prethodnog sastanka o BiH stanje stvari u toj zemlji nije popravilo.

"Jasno vidimo najdublju političku krizu u poslijeratnom periodu, smanjenje nivoa međuetničkog dijaloga i povjerenja. Konstitutivnim narodima u BiH sve je teže da nađu zajednički jezik i ideali Dejtonskog sporazuma izmakli su skoro van domašaja", naglasila je Evstignejeva.

Prema njenim riječima, to se vidi u diskusijama o reformi izbornog zakona i u načinu na koji se donose odluke o unutrašnjoj politici, koje ne odražavaju interese i volju čitave BiH.

Evstignejevaje naglasila da je takav odnos ogromno kršenje Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, koje ohrabruju brojne zapadne zemlje, uključujući one koje treba da osiguraju njegovo poštovanje.

Govoreći o prisustvu i obraćanju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića u NJujorku, ona je istakla da Mosvka žali što njegova izjava nije usaglašena sa ostalim članovima Predsjedništva BiH, niti je u skladu sa ustanovljenim procedurama.

Kada se radi o Kristijanu Šmitu, koji se takođe danas obratio Savjetu bezbjednosti, ruski ambasador kaže da, očigledno, nisu izvučeni neophodni zaključci iz posljedica iracionalnog miješanja bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka u pitanja suverene BiH i njenih naroda u ljeto prošle godine.

Ona je naglasila da je Šmit je privatni pojedinac i nema mandat da predstavlja međunarodnu zajednicu, te da su potrebni razgovori o praktičnim načinima brzog zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika, jer više nema pozitivnu funkciju.

"Sada svjedočimo namjernom odbijanju pristupa, koji je ranije podržala međunarodna zajednica, da se potpuna orgovornost prebaci na legitimno izabrane vlasti BiH u korist kontrolisanja zemlje iz Brisela, Vašingtona i drugih evropskih prijestonica", navela je ona.

Evstignejeva je pomenula jednostrane sankcije predstavnicima vlasti u BiH, kao i pritisak na njih i ucjene spolja, što dalje ugrožava unutrašnji dijalog, destabilizuje situaciju i onemogućuje normalizaciju u zemlji i socio-ekonomski razvoj BiH.

"Destruktivna uloga Kancelarije visokog predstavnika postaje jasnija nego ikad, mehanizam je izgubio i najmanji element nepristrasnosti i postao je oruđe za uvođenje odluka sumnjive vrijednosti i izvodljivosti. Postoje pokušaji da se pokrenu takozvana Bonska ovlašćenja za poništavanje neželjenih unutrašnjih zakona u BiH su nezakoniti i nevažeći iz pravnog ugla", rekla je Evstignejeva.