"Ja ovo vidim kao individualan način podnošenja izvještaja parlamentima zemaljama tamo gdje je on imao podršku ako uzmemo u obzir da ga Rusija nije priznala, ovo je individualno podnošenje, što je logično prema članicama koje su ga podržale", kaže Bojan Šolaja, Centar za međunarodne odnose.

Britanska spoljna politika nema uticaj u BiH pa im preostaje samo da se sastaju sa Šmitom, poruka je iz parlamenta Srpske.

Sankcijama prema prvim ljudima Republike Srpske već su pokazali konfrontacije prema Republici Srpskoj, pa je riječ samo o kontinuitetu njihovog rada s obzirom na to da Kristijan Šmit njihove odluke podržava, kaže Srđan Mazalica.

"Britanski ambasador je bio među članovima PIK-a koju su izabrali navodno Kristijana Šmita i ja razumijem da ga neki odbor sasluša to je odraz kontinuiteta da se pitaju da odlučuju bez saglasnosi konstitutivnih naroda i bez saglasnosti sila kao što su Rusija i Kina", kaže Mazalica.

To što Šmit traži saveznike u Velikoj Britaniji ne čudi, poručuju srpski poslanici Parlamenta BiH. Posebno kada se uzmu u obzir svi potezi Velike Britanije prema Republici Srpskoj.

"Velika Britanija je oduvijek bila srbomrzačka i ne iznenađuje zašto turista u BIH traži saveznike za dodatne sankcije srpkom narodu i model za istrebljenje srpskog naroda iz BiH", ističe Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH. 

Šmitovo obraćanje komentarisao je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

Tvrdi da Šmit čvrsto stoji na zemlji i da unutar EU ima podršku političara koji poznaju realnu političku sliku u BiH.

Iz Republike Srpske stiže mu odgovor da Kristijan Šmit može čvrsto stajati na nogama u fizičkom smislu, ali da kada je riječ o međunarodnom pravu, lebdi u vazduhu jer nije legitimno izabran.