"To bi moglo da bude ne samo flagrantno i direktno miješanje u rad pravosudnih institucija, nego eventualno i ometanje tekuće istrage, odnosno živog krivičnog postupka", rekao je Tegeltija.

On je naveo da zadatak Privremene istražne komisije prevazilazi zakonodavne nadležnosti parlamenta BiH, te da takva vrsta parlamentarnog nadzora nad radom pravosuđa u BiH i VSTS-a nije u skladu sa Ustavom i narušava demokratsku podjelu vlasti.

U vezi sa zaključcima Komisije koji se odnose na njega lično i "izjave" da je kao predsjednik VSTS-a zabranio sudijama i tužiocima da sarađuju sa Komisijom, Tegeltija je rekao da to samo pokazuje koliko je neozbiljan rad te komisije koja se naziva istražnom.

"Oni očito do svojih zaključaka dolaze na osnovu nekakvih nebuloznih interpretacija pojedinih kvazinovinara, a ne na osnovu stvarnog stanja stvari i zvaničnih saopštenja institucija, u ovom slučaju VSTS-a", naveo je Tegeltija.

On je naglasio da pokušaj personalizacije VSTS-a i njegovih odluka, te svođenja institucije na jednog čovjeka, taman on bio i predsjednik te institucije, pokazuje u stvari institucionalnu neozbiljnost članova tog parlamentarnog tijela i nepoznavanja osnovnih zakonskih odredaba Zakona o VSTS prema kojima VSTS odluke donosi kolektivno glasanjem članova Savjeta, a ne proizvoljnim naredbama i izjavama predsjednika VSTS-a.

Tegeltija je podsjetio da je VSTS-a odnos prema istražnoj komisiji iznio u svoja četiri zaključka od 18. jula 2019. godine koja su u cijelosti i jednoglasno potvrđena i na posljednjoj sjednici VSTS-a BiH.

"Prema tome, VSTS smatra da u pogledu istrage o radu pravosuđa u BiH i VSTS-a zadatak te komisije prevazilazi zakonodavne nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, te da takva vrsta parlamentarnog nadzora nad radom pravosuđa u BiH i VSTS-a nije U skladu sa Ustavom i narušava demokratsku podjelu vlasti", rekao je Tegeltija.