Trenutni zakon ne prepoznaje ovaj slučaj

Hoće li osvetnička pornografija postati krivično djelo?

  • Izvor: RTS
  • 19.10.2022.21:45

Krivični zakonik u Srbiji ne prepoznaje osvetničku pornografiju kao krivično djelo. To bi trebalo da bude jedna od izmjena propisa koje se očekuju do kraja godine. U međuvremenu na društvenim mrežama sve se češće dijele pornografski sadržaji, a na aplikaciji Telegram otkriveno je desetak grupa u kojima hiljade muškaraca razmjenjuju snimke bivših ili sadašnjih partnerki.

Svakoj desetoj srednjoškolki dogodilo se da njenu fotografiju ili video-snimak, koje je poslala privatno, neko objavi. Sve češće žrtve su i javne ličnosti. Pored toga u takozvanu osvetničku pornografiju spada i svako ucjenjivanje eksplicitnim sadržajem i njegovo dijeljenje bez dozvole.

"Autonomni ženski centar pruža besplatnu pravnu pomoć i nama se otprilike jednom nedjeljno obrati žena sa ovim problemom. Zato smo maja mjeseca, kada smo saznali da je Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu za izmene i dopune krivičnog zakonika, predložili da i ovo djelo uđe u naš krivični zakonik kao krivično djelo", kaže Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

Krivični zakonik, osvetničku pornografiju ne prepoznaje kao krivično djelo. Gone se samo slučajevi dečje pornografije, proganjanja, ucjena ili polnog uznemiravanja. Za objavljivanje i dijeljenje njenih snimaka – žrtva mora da pokrene privatnu tužbu.

"Za osnovni oblik tog krivičnog djela zaprijećena je kazna do godinu dana zatvora. Znači, učinilac tog krivičnog djela najvjerovatnije ne bi dobio ozbiljniju kaznu, nego bi bio uslovno osuđen. Izmjene krivičnog zakonodavstva morale bi da uključe pooštravanje kazne, izričitog propisivanja takvog krivičnog djela i možda ponovno razmatranje da se vrati u naš krivično-pravni sistem kleveta, kao iznošenje nečeg što je neistinito", objašnjava zamjenik Republičkog javnog tužioca Goran Ilić. 

I pojedini mediji često preuzimaju ulogu sudije i donose zaključke o tome da li je i šta istina, objavljuju privatne fotografije i snimke misleći na tiraž, ne i na posljedice po žrtvu.

"Tu treba malo šira akcija i treba produbiti svijest svih – kako građana, tako i svih onih koji šire te vijesti: raznih vidova medija, elektronskih, štampanih, društvenih mreža. Treba uticati na njih preventivno. Imali smo i tragičnih posljedica, imali smo čak i slučaja samoubistava mladih osoba koje nisu mogle da istrpe teror na društvenim mrežama", smatra povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović.

Poznat je slučaj novinarke Kadije Ismailove protiv Azerbejdžana. Njoj su, kako se pretpostavljalo, tajne službe postavile skrivene kamere u spavaćoj sobi, da bi potom na internetu bili obavljeni njeni intimni snimci sa partnerom. Poslije nekoliko godina, Sud u Strazburu je presudio da su joj povrijeđena prava na poštovanje privatnog života. To je bila prva presuda Evropskog suda za ljudska prava koja se bavila osvetničkom pornografijom.

Tagovi: