U cilju poboljšanja njihovog položaja, osnovano je prvo socijalno preduzeće u regiji, ali i Republici Srpskoj, u kojem su za sada zaposlena četiri pripadnika ove populacije. Bave se organskom proizvodnjom voća i povrća u plasteniku. 

"Ovo je jedan dio koji niko još u BiH na ovakav način ne radi, gdje mi dajemo priliku Romima i Romkinjama da u jednom prihvatljivom okruženju prije svega, bez mržnje, bez stereotipa. Nudimo jedan siguran prostor gdje su oni podržani i da uče i da napreduju, i to je nešto što su ljudi prihvatili, tj žene koje rade u plastenicima, njima se to jako dopada, one rado dolaze ovdje da rade, i nadamo se da će ovakav model da se primjeni i dalje u BiH, jer je to stvarno nešto što mi pokazujemo da uspijeva", kaže Dragan Joković, izvršni direktor Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma "Otaharin". 

Iz Udruženja kažu da se nadaju da će ovakvi primjeri dati dobre i dugotrajne rezultate, kako bi porodice koje ostvaruju prihode na ovaj način mogle da šalju djecu u školu bez problema i objezbjediti im sve neophodno. Zaposlenim romima ova prilika, kažu, mnogo znači.

"Dosta mi znači, prije sve očekujem od roditelja da li će mi dati, šta kupiti ili neće. Sada sama sebi mogu kupiti šta ja poželim. Sadimo, onda unosimo zemlju, stavljamo zemlju u vrećama, nosimo vozimo, pa malo miješamo zemlju, đubrivo i tako", kaže Sabina Muratović, zaposlena u plasteniku.

Paprike, paradajz, jagode, zelena salata i luk, plasiraju se na tržište Semberije i cijele BiH. Do kraja godine planiraju proširenje proizvodnje, a namjera je da organske proizvode izvoze i na tržište Evropske unije, gdje za njima vlada velika potražnja. Svo povrće u plastenicima sade na neobičan način, u vrećama.

"Plastenik je oko 500m kvadratnih. Mi smo prekrili agro tekstilnom folijom koja će štititi od trave, ne može prodirati korov, može da propušta vodu prilikom navodnjavanja same sadnje paradajza, voda će da prolazi kroz foliju direktno dole u zemljište. Znači, samim  tim smo se zaštitili od korova, čupanja trave, to je jedna velika prednost. Higijenski će isto da bude olakšavajuća stvar, vidite i sami kako to izgleda. Početak je naporan, vreće su teške da slažemo, ali vremenom će biti lakše", kaže Ljiljana Janković, agronom.

Brojni su problemi sa kojima se susreću romske porodice u Bijeljini, kojih ima oko 150. Najveći je nezaposlenost. Izdržavaju se uglavnom prikupljanjem sekundarnih sirovina i otpada i prošenjem, a trenutno je zaposleno samo osam Roma.