Gdje se koristi i kakve su prednosti biomase, goriva budućnosti?

  • 28.12.2020. 14:52

Biomasa, gorivo budućnosti, sve više se koristi u Republici Srpskoj. Zahvaljujući proizvođačima koji u svojim postrojenjima koriste ovaj energent, prvenstveno toplanama na biomasu, kojih je sve više u našem okruženju, ali i drugim vrstama energana i industrijskih potrošača, ovo tržište se u posljednjih nekoliko godina intenzivno razvija. Godišnje potrebe za biomasom u Srpskoj su oko 230.000 tona, ali su u porastu, jer sve više potrošača prelazi na obnovljive izvore energije. Istraživanja pokazuju da su preduzeća koja su prešla sa fosilnih goriva na biomasu, smanjila emisiju CO2 u atmosferu za 1.500 tona godišnje - objašnjavaju na Šumarskom fakultetu.

"Najvažnija prednost je u tome što korištenjem šumske biomase se znatno manja količina gasova koji se odaju atmosferi a izazivaju efekat staklene bašte, odnosno utopljavanje klimata, su znatno manji. Oni su čak na nivou zanemarivih vrijednosti, posebno kad je riječ o ugljen dioksidu, monoksidu, i drugim npr. sumpornim oksidima, u poređenju sa fosilnim gorivima", kaže Zoran Govedar, profesor na Šumarskom fakultetu u Banjaluci.

Najveći potencijal biomase nalazi se u ostacima poslije redovnih sječa, koje ostaju neiskorištene u šumama, u izdanačkim šumama i kulturama. Značajne količine biomase se obezbjeđuju iz ogrevnog drveta i pilanskog otpada. Biomasa, kao ekološki prihvatljiv energent, koristi se u nekoliko toplana u Srpskoj – Banjaluka, Gradiška, Prijedor, Brod, Pale i Sokolac.

Osim toga, koristi se i u Destilaciji Teslić, Silikonu u Mrkonjić Gradu, Mlijekoproduktu u Kozarskoj Dubici, kogenerativnom postrojenju kompanije FAGUS u Kneževu, ali i brojnim drugim proizvodnim postrojenjima. U "Fagusu" procjenjuju da svake godine na stotine hiljada kubika drvnog otpada - koji se može preraditi u biomasu - ostaje u šumama širom Srpske.

"Danas vidite kako šumski otpad u vidu grana i tankog drveta, u jednoj privatnoj šumi koju "Fagus" prerađuje u drvnu sječku koja se i dalje koristi za proizvodnju toplotne energije u Kneževu i Banjaluci, imajući u vidu da se sve više lokalnih zajednica okreće proizvodnji toplotne energije iz drvne sječke, potrebno je što prije reagovati i uspostaviti okvire za funkcionisanje tržišta biomase", kaže Stojadin Malijević, menadžer nabavke sirovine za preradu drveta u preduzeću "Fagus".

Korištenje biomase u vidu drvne sječke ispunjava standarde Energetske zajednice - prije svega energetsku bezbjednost, samoodrživost, ali i finansijsku sigurnost - jer lokalna zajednica onda ne zavisi od uvoza i čestih promjena cijena fosilnih goriva na inostranim tržištima. Korištenjem drvne sječke kao energenta osigurava se samoodrživost, jer se radi o energentu koji je u Republici Srpskoj uvijek dostupan, a s obzirom na to da je drvna biomasa domaći proizvod osigurava se i finansijska sigurnost - novac ostaje u lokalnim okvirima.

"Na taj način se u stvari prije svega vrši veća ušteda u korištenju same energije, i sama kontrola korištenja te energije je daleko bolja i veća zahvaljujući novim tehnologijama i daljinskom upravljanju kod korištenja te energije. Naravno, ona je u cjelini i jeftinija, smatra se da je odnos tu negdje 1:3 u poređenju sa klasičnim načinom primjene, recimo, ogrevnog drveta za proizvodnju toplotne energije. Dalje, tu se grade i kogeneracijska postrojenja koja istovremeno proizvode i toplotnu i električnu energiju", dodaje Govedar.

Upotreba drvne biomase za proizvodnju energije ne povećava eksploataciju šuma radi proizvodnje energije, jer se radi o prikupljanju ostataka iz šume, kao i namjenskoj sječi određenih tipova stabala slabijeg kvaliteta. Sve isključivo u obimu koji neće narušiti prirodne procese i stabilnost šumskih ekosistema. Biomasa je takođe ekološki prihvatljiv obnovljivi izvor energije, jer ne doprinosi višku emisije ugljen dioksida. Količina ovoga gasa koja se emituje sagorijevanjem biomase, jednaka je količini koju biljka koristi tokom procesa fotosinteze, tako da je emitovanje CO2 u ovom slučaju neutralno - a korištenjem otpada koji ostaje da trune u šumama, bile bi uklonjene i emisije štetnog gasa metana koje nastaju raspadanjem biomase.

Тагови:
  • 12:15 Емисија: Народ Прича (Р)

    Ауторска путописно-репортажна емисија новинарке Биљане Стокић, откриће вам шта срце народа прича о Српској, о традицији и историји наших градова и села, о њиховој свакодневици и борби за очување правих вриједности, марљивом раду, вјери, и љубави према њиховој и нашој, отаџбини.

  • 12:40 Телетрговина

    Телетрговина

  • 12:55 Емисија: Тет а тет са Татјаном Трнинић (Р)

    Врата састанака у четири ока отварамо само због вас!

  • 13:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета.

  • 14:00 Телетрговина

    Телетрговина

  • 14:15 Серија: Ко те шиша (Р) (12+)

    ''''Хумористична хрватска серија 'Ко те шиша' прати Жигмунда, власника старомодног фризерског салона 'Салон за господу' и Божицу, власницу модерног салона за даме 'Колет', који се налазе један прекопута, на једном загребачком тргу, а дијели их само кафаница 'При Таубеку'.