"Koliko su ekonomije u Evropi i zemlje zadužene da čak i Evropska banka za poravnanje ne može da ih poravna, bojim se da stvari koje se dešavaju u Velikoj Britaniji, vidjeli ste pad Vlade nakon 40 i nešto dana, ponovo borba novog premijera, mene je najveći strah da se ne otvori neki novi sukob negdje, a vidite da je napeto sa Kinom, bojim se da to sve ima reperkusiju na ekonomiju", rekao je Šuput.

"U samoj Britaniji, vidio sam te njihove procjene, dosta su onako mračne i ako bismo uporedili povećanja kamatnih stopa koja su bila najavljena početkom godine i, vidjeli smo, juče su tržišta u Americi dosta dobro odreagovala na zamrzavanje inflacije", rekao je Miloš Grujić, direktor Penzijski rezervni fond Republike Srpske te dodao:

"Amerikanci su dosta brzo i oštro počeli da povećaju kamatne stope, uspjeli su da dovedu inflaciju pod kontrolu, još je ona visoka, ali ima nekih naznaka da će da se smanji i financijska tržišta su dobro odreagovala".

Grujić je istakao da je, za razliku od Amerike, Evropa dosta bliža recesiji.

"Evropa je dosta ranjivija što zbog evra, što zbog uvoza energenata zbog Rusije i mislim da su ove projekcije u Britaniji dosta realne. Mislim da nas isto čeka to povećanje kamatnih stopa", rekao je Grujić.

Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, istakao je da će klijenti koji imaju kredite sa varjabilnom promijenljivom kamatnom stopom vezano za evro, osjetiti to povećanje.

"U ovoj godini to je zaista bilo neznatno, čak i neprimjetno, međutim za očekivati je da taj neki rast bude već u 2023. godini jer banke usklađuju svoje kamatne stope najčešće dva puta godišnje, a to je na 30.06. i 31.12., nakon toga vrše korekciju kako se kreće eurobor", rekao je Šuput.

Šuput ističe da je eurobor već preko dva procentna poena što znači ako ste vi imali kredit vezan za eurobor koji je unazad pet godina bio na nuli, sad je dva, doći će do povećanja kamatne stope.

"Mi kao regulator smo donijeli odluku o tom uplažavanju pretjeranog rasta kamatnih stopa u kojima smo bankama rekli da moraju da vode računa o klijentima, da ne mogu da ih dovedu u tzv. dužničko ropstvo, odnosno značajno povećanje kamatnih stopa koje može dovesti da klijent ne može da vraća kredit", rekao je Šuput te zaključio:

"Kad klijen ne može da vraća kredit, ima problem i klijent i banka".