"U ovom momentu imamo na zalihama kod mlinara, i ono što ima Vlada Republike Srpske, oko 26 hiljada tona pšenice. Kad to pretvorimo u brašno možemo da dobijemo negdje oko 19 hiljada tona brašna, a znamo da su potrebe Srpske za brašnom na mjesečnom nivou negdje oko 5,5 hiljada tona", rekao je Višković za RTRS.

Višković je rekao da će Vlada Srpske sa poljoprivrednim proizvođačima u vrijeme žetve napraviti dogovore i ugovore da Republika Srpska zadrži što više pšenice za potrebe građana.

On je najavio da Vlada Srpske planira da napravi i zalihe nafte i naftnih derivata kada se cijena tog energenta ustabili.

Višković je rekao da je izuzetno značajno što Republika Srpska ima električnu energiju kao svoj resurs koji može ponuditi građanima i na taj način uticati na posljedice ukrajinske krize.

Istakao je da Republika Srpska u sferi električne energije i gasa nije pogođena krizom kao neke zemlje Evrope.

"Znate da je u nekom proteklom periodu, pa i ovih dana, cijena na svjetskim berzama, kad uzmete ta dva energenta, deset i više puta bili skuplja nego što mi to imamo u Republici Srpskoj i BiH", istakao je Višković.

On je podsjetio da je cijena električne energije koju plaćaju građani u Republici Srpskoj 22,5 evra po megavat satu, a da je ta cijena na berzama blizu 300 evra.

"Bez obzira koliko ova kriza trajala, kakve budu njene posljedice, i kud se ovo sve kretalo, neće biti poskupljenja cijene električne energije niti za domaćinstva niti za privredu", rekao je Višković i dodao da domaća privreda plaća najjeftiniju cijenu megavatsata.

Govoreći o cijeni gasa, Višković je rekao da je rukovodstvo Srpske dogovorilo da Republika ima cijenu gasa kao i tokom prošle godine.

"Bez obzira na divljanje cijena na svjetskim berzama, mi smo sve ovo vrijeme imali gas po cijeni od oko 360 evra na 1.000 metara kubnih što je deset puta manje nego što je u jednom momentu ta cijena gasa bila", rekao je Višković.

Govoreći i problemu sa cijenom nafte, Višković je rekao da očekuje da se ustabili cijena barela ovog energenta te podsjetio da je Vlada preko Narodne skupštine Srpske uputila inicijativu ka nivou BiH za ukidanje akciza na naftu i naftne derivate.

Višković je rekao da Republici Srpskoj ide u prilog činjenica da ima viškove električne energije koje može plasirati na inostrana tržišta.

"Ti viškovi omogućavaju projekcije u 'Elektroprivredi Republike Srpske'. Očekujemo u 2022. godini značajno bolje rezultate nego u 2021. godini koja je bila najbolja ekonomski gledano godina u energetskom sektoru Srpske sa dobiti od skoro 79,8 miliona KM", rekao je Višković.

Kada je riječ o inicijativi Vlade Srpske za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, Višković je rekao da je iz Uprave za indirektno oporezivanje rečeno da ovu mjeru ne mogu brzo implementirati.

"Apelujem na Upravu za indirektno oporezivanje da što je moguće u kraćem roku implementira buduće usvajanje zakona u vezi sa PDV-om i da na neki način po skraćenim procedurama dođemo u poziciju da naši građani osjete efekte tog zakona", rekao je Višković.

On je podsjetio da budžet Republike Srpske po predloženom zakonu o PDV-u gubi 111 miliona KM do kraja godina, a da gubitak po osnovu ukidanja akciza na naftu i naftne derivate na mjesečnom nivou iznosi 17,6 miliona KM.

"Tih sredstava se u suštini odričemo u korist građana Republike Srpske", rekao je Višković.

"Biće realizovano sve što je planirano u budžetu"

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da neće doći do usporavanja realizacije kapitalnih investicija planiranih za ovu godinu, ističući da su u Srpskoj u prva dva mjeseca ove godine prihodi od direktnih poreza veći za 4,3 odsto, a indirektnih za 22,5 odsto.

"Neće doći do gubitka u budžetu u vezi sa PDV-om i akcizama. Imamo smanjen prihod, ali ovdje imamo rast. Sve ono što smo planirali u budžetu za 2022. godinu ostaje", rekao je Višković za RTRS.

On je napomenuo da Republika Srpska u energetskom sektoru ima već ugovoreno, i u fazi realizacije, skoro dvije milijarde investicija.

"U narednih dan ili dva završava se dokapitalizacija HET-a i time se stvaraju svi preduslovi da se krene s izgradnjom Hidroelektrane 'Dabar'", naveo je Višković.

Premijer Srpske ističe da se intenzivno radi i na kapitalnim infrastukturnim projektima kao što je auto-put od Rače do Bijeljine kao i auto-put Prijedor- Banjaluka.

Višković je rekao da je izvoz iz Republike Srpske u januaru ove godine bio za 42,6 odsto veći nego u januaru prošle godine, a da je uvoz bio veći za 40 odsto.

"Republika Srpska je već stasala i privredno sposobna, jaka i konkuretna da može da ima i veće stope izvoza nego što ima uvoza. Za ovaj period pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 94,6 odsto", rekao je Višković.

Govoreći o javnom pozivu za zapošljavanje boračkih kategorija, Višković je rekao da će Vlada Srpske, ukoliko to bude potrebno, izdvojiti dodatna sredstva za te namjene.

On je rekao da je Vlada Srpske spremna izdvojiti dodatna sredstva i za podršku poljoprivrednim proizvođačima kada je riječ o sufinansiranju nabavke poljoprivredne opreme.

Govoreći o radu Centralne banke BiH u kontekstu pomoći privredi, Višković je rekao da se ta banka ponaša kao da ne funkcioniše na prostoru BiH i kao da ih sva dešavanja u privredi BiH ne dotiču.

"Moramo nekad da žalimo zašto nemamo sav onaj suverenitet kao što to imaju neke druge zemlje i onda i da nosite odgovornost do kraja. Mi nosimo odgovornost, a često mnoge odluke nisu u našim rukama", rekao je Višković.

Govoreći o saradnji vlada Republike Srpske i Federacije BiH, Višković je rekao da ne postoji problem u dogovaranju mjera sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, ali da problem nastaje kada treba doći do implementacije dogovorenih mjera.

"Mi smo se usaglasili u vezi sa ukidanjem akciza i izmjena Zakona o indirektnim porezima, ali šta će uraditi Parlamentarna skupština BiH očito u velikoj mjeri ne zavisi od vlada entiteta. Neriješeni odnosi unutar FBiH u mnogome ne omogućavaju da se dogovori dvojice premijera implementiraju", rekao je Višković.