Šverc i Hercegovinu teško je razdvojiti. Preko ove raskrsnice puteva prođe sve i svašta. Manji dio se i zadrži. Krševita i brdovita regija pogodna je da se nađe na putu narkotika. Putevi droge dobro su poznati. Najveća količina narkotika krene iz Albanije, prođe Crnu Goru i stiže u Hercegovinu. Šverc narkotika u hercegovačkom kršu sigurno da nije lako spriječiti.
Marihuana, skank, kokain i heroin droge su koje prolaze hercegovačkim vrletima. Blizina Crne Gore, ali i Albanije koja carstvo narkotika navodi kriminalne grupe i pojedince da se bave nelegalnim prevozom i da pokušaju drogu prebaciti prema EU, te na taj način dobro zaraditi. Granica duga 147 kilometara sa susjednom Crnom Gorom. Na njoj je pet legalnih graničnih prelaza. Onih ilegalni su kao stvoreni za šverc. A njih ima 61.
"To su prelazi koji su pravljeni ili oni koji su ostali iz prethodnog vremena i koriste se za razne tranzite robe i ilegalna krijumčarenja. Budući da se u neposrednoj blizini nalaze i dvije luke, Drač u Albaniji i Bar u Crnoj Gori, a pogodno je i za luku Ploče, govori da je u pitanju tromeđa tranzita. Aktivnosti koje policija MUP-a RS u prethodnom periodu provodila - zaplijene, dokumentovanja lica zbog određenog bavljenja nelegalnih radnji, transport opojne droge se koristi tranzitima kroz istočnu Hercegovinu", rekao je za ATV Siniša Laketa, načelnik PU Trebinje.
Oni koji se odluče na šverc narkotika dobro su organizovani. U današnje vrijeme od velikog značaja su im moderne tehnologije. Većina šverca ide kopnom, a neka droga se prevozi vodenim površinama. Za "Dosije" to priča prvi čovjek hercegovačke policije. Sve to otežava rad policijskih službenika. Šverceri i dileri narkotike vješto sakriju.
"Različiti su načini na koje se droga krila i prevozila, od vozila saniteta koja su do sada dokumentovana, pa do kesica sa smokijem u kojima se nalazila opojna droga, a koje je suvozač držao u ruci tokom kontole i jeo smoki. Takođe, prepravljeni prostori na u vozilima korišteni su za prevoz ovog tereta", otkriva za ATV Siniša Laketa.
Prije dvije godine policija je kod Gacka pronašla 250 kilograma skanka. Tada, ali ni sada to nije bilo veliko iznenađenje.
U Hercegovini šverc droge nije jedini problem. Ona se tamo i uzgaja. U kršu, iza brda i planina, ali i u centru grada raste marihuana. Od početka godine policija je pronašla pet plantaža. Zelenu i dobro uređenu plantažu marihuane u hercegovačkom kršu teško je pronaći. Zato aktivnosti pronalaženja traju i više od mjesec dana. Pomaže i dron, a policija kaže da je nepisano pravilo da se blizu plantaže nalazi i čatrnja. Neki su se pak odlučili da dovedu sistem "kap po kap". Najviše je onih koji vodu donose u bidonima.
"Akcija plantaža se zavodi svake godine na nivou MUP-a RS, na cijelom području Republik Srpske. Traje od proljeća do jeseni, budući da se u tom periodu i uzgaja indijska konoplja. Pronalazak plantaže kreće od operativnih saznanja, a da bi se do njih došlo potrebno je dosta vremena i truda", rekao je za ATV Velibor Vukoje, načelnik Sektora krim policije u PU Trebinje.
Plantaža marihuane, nedavno otkrivena, udaljena je deset kilometara od Bileće, a najbliža kuća je u selu Mirilovići koje je od nje daleko 2,5 kilometara. Do nje se dolazi puteljkom pješke, a može i terenskim vozilom. Kroz šumu između stijena vide se prvi tragovi- burad, crijeva i bidoni. Bašta dobro ušuškana i na dobrom je mjestu da biljka dobije dovoljno sunca. U toj bašti je donedavno raslo oko stotinu stabljika marihuane. Neke su bile veće i od dva metra. Policija ih je ubrala, a uzgajivač je priveden. Vrijednost droge sa ove plantaže procjenjuje se na oko 70 hiljada evra. Nisu sve plantaže tako daleko. Konoplja je rasla na svega stotinjak metara od centra Nevesinja u dvorištu porodične kuće. Stabljike konoplje teško je pronaći. Još teže je pronaći stvarnog vlasnika plantaže. Lako se dođe do onog koji o plantaži vodi računa i upravo ta osoba izvuče deblji kraj.
"Direktni izvršioci, oni koji dobiju sjeme i posiju konoplju, te je uzgajaju imaju najmanje koristi od svega toga. Uvijek postoji neko iza njih ko najveću korist izvuče. Radi se uglavnom o licima koja su sa sela, koja dobro pozaju rad na zemlji, a teškog su imovnog stanja. Takvi su pogodni za angažovanje za ovakvu vrstu posla. Uz malu nadoknadu oni preuzimaju veliki rizik na sebe i uglavnom su oni ti koji snose sve posljedice", otrkiva za ATV Velibor Vukoje.
"Što se tiče krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na proizvodnju i prodaju opojnih droga, po članu 207. svako onaj ko neovlašteno proizvodi, prerađuje i prodaje opojnu drogu biće kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina ili ko navodi drugo lice da konzumija opojnu drogu ili uživa opojnu drogu ili mu omogući prostoriju za uživanje opojne droge biće kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina", rekla je za ATV Jelena Biberdžić, portparol PU Trebinje.
Droga iz Hercegovine najčešće ode, a jedan dio i ostane, pa se na ulicama i lokalima može ne tako teško kupiti. Najčešća je marihuana. U posljednje vrijeme mladi sve češće uzimaju spid. Heroina skoro i da nema, a za one dubljeg džepa ima kokaina.
"Ulična prodaja je dosta zastupljena. Primijetno je da je smanjena starosna dob konzumenata. Sve je više mlađih ljudi, čak i maloljetnika koji se odlučuju na konzumiranje droge. Naš cilj je da se droga skloni sa ulica, da se dokumentuju lica koja su konzumenti kako bi im se pomoglo, te isto tako da se dokumentuju lica koja stiču imovinsko-pravnu korist na osnovu prodaje te opojne droge", rekao je za ATV prvi čovjek trebinjske policije Siniša Laketa.
Da je narkomanija zastupljena na jugu Srpske potvrđuju za "Dosije" i u Centru za mentalno zdravlje, gdje po terpiju stižu herojinski zavisnici, a njih je možda i najmanje.
"Dosta mladih ljudi uživa psiho-aktivne supstance - heroin, ekstazi, spid idt, a to su ustvari psiho-stimulansi. Nažalost, mali broj njih dolazi na liječenje, a dolaze samoinicijativno ili po nagovoru bliskih ljudi, tek kada već imaju određene psihičke i fizičke probleme. Veliki broj mladih ljudi ne dolazi nikako", rekao je za ATV doktor Zoran Radović, psihijatar i načelnik Centra za mentalno zdravlje Trebinje.
Mladi ljudi žive u zabludi da je to "in". Popularan je kokain, jer misle da je to droga rezervisana za bogatu klijentelu. Te stereotipe nije lako razbiti.
"Išao sam po školama i ne znam koliko djeca u osnovnim školama uzimaju duvanske cigarete, marihuanu itd. Na sreću, u osnovnim školama nisu zastupljene psiho-aktivne supstance. Pred kraj srednje škole to već počinje da priprema ozbiljnije razmjere. Takođe, ne znači ako kao djeca krenu sa kanabisom da će doći kasnije do heroina. Ali oni koji su na heroinu, uglavnom su svi prethodno bili na kanabisu", objasnio je za ATV doktor Radović.
Planetarni problem droge godinama je zastupljen i u opštinama istočne Hercegovine. To je mala sredina u kojoj se sve zna i sazna, da bijeli prah ide uz dublji džep i deblji novčanik. Zna se da oni uspješniji olako padnu pred ovim porokom. Obični građani se nadaju da će pasti i pred zakonom.
