Grlić-Radman je rekao da je, kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije u političkom životu BiH.

On je za njemački dnevnik "Frankfurter algemajne cajtung" odbacio ideje o promjeni Ustava BiH dekretima, jer dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje, kao što to nije ni centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka.

- Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti - naveo je Grlić-Radman.

On tvrdi da "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički organizovani bošnjački entitet".

Hrvatski ministar je potvrdio da Zagreb već godinama posmatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

- To se manifestuje i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog Predsjedništva BiH bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat, ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese - rekao je Grlić-Radman, dodajući da brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tome da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda.

On je napomenuo da se Hrvatska već godinama zalaže za reformu Izbornog zakona koji bi kroz reorganizaciju izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru Predsjedništva i parlamenta BiH.

Prema njegovim riječima, nije riječ o tome da se, pored Republike Srpske i FBiH formira i treći entitet, nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani, naglasivši da unutar EU "raste podrška" ovakvom pristupu.