Predsjednik Saveza Srba iz regiona

Linta o popisu u Hrvatskoj: Za Srbe porazni rezultati

  • Izvor: Srna
  • 23.09.2022.17:23

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da su rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj, prema kojima je broj Srba u posljednjih deset godina pao sa 4,36 na 3,2 odsto, porazni ali očekivani i jasno potvrđuju da je mržnja prema Srbima jedan od najvažnijih temelja hrvatske države.

Linta napominje u saopštenju da je broj Srba sa 186.633 koliko ih je bilo na popisu stanovništva 2011. godine pao na 123.892 ili za trećinu.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Hrvatskoj je živjelo 581.000 Srba, a kada se uzmu u obzir oni koji su izjasnili kao Jugosloveni ili su bili regionalno opredijeljeni ili neopredijeljeni, onda je, kaže Linta, u Hrvatskoj uoči rata živjelo više od 750.000 Srba.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo svega 201.000 Srba, pa se, dodao je Linta, “može se lako zaključiti da je proustaški režim Franje Tuđmana protjerao više od 500.000 Srba”.

Linta ističe da u Hrvatskoj dominira politika netrpeljivosti i nasilja prema Srbima koja dovodi do njihovog konstantnog iseljavanja i izbjegavanja da se izjasne kao Srbi.

To, dodaje on, pokazuju brojne činjenice – zastrašivanje putem čestih hapšenja krajiških boraca u najvećoj mjeri na osnovu lažnih iskaza svjedoka saradnika i organizovanje montiranih sudskih procesa, značajno povećan broj etnički motivisanih napada na Srbe, otvoren proces rehabilitacije ustaštva u svim segmentima društva.

Tu je, kako kaže, i stalno ponavljanje bezočne laži da su Srbi remetilački faktor, agresori i zločinačka strana, stalni pritisci da nije dobro biti Srbin ili Srpkinja, negiranje i umanjivanje srpskih žrtava, veličanje hrvatskih komandanata i vojnika koji su odgovorni za masovne zločine nad Srbima, planska opstrukcija da se koristi srpski jezik i ćirilica.

Linta podsjeća da Hrvatska skoro 20 godina planski i smišljeno krši Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je Hrvatski sabor usvojio krajem 2002. godine kao jedan od preuslova za početak pregovora sa EU, kao i druge zakone.

Prema tom zakonu, podsjeća Linta, Srbi, između ostalog, imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice u opštinama i gradovima u kojima čine više od trećine stanovništva.

To znači pravo na dvojezične table na županijskim i državnim institucijama, dvojezični nazivi ulica, trgova i mjesta, pravo na obrazovanje na srpskom jeziku i ćirilici i drugo.

– U praksi navedena odredba je u najvećoj mjeri bila mrtvo slovo na papiru. To potvrđuje i podatak na se na popisu svega 1,16 odsto Srba izjasnilo da im je maternji jezik srpski – naveo je Linta.

Tagovi: