Sporazum su potpisali Dritan Abazović, crnogorski premijer i Porfirije, patrijarh SPC, u podgoričkoj vili Gorica.

Temeljni ugovor je dokument kojim se Srpskoj pravoslavnoj crkvi garantuje svojina nad crkvama i manastirima na teritoriji Crne Gore.

„Jedno važno pitanje stavljeno ad akta (latinski izraz za stvar koja je završena)“, napisao je Abazović na društvenoj mreži Telegram.

Abazović je poslije potpisivanja izjavio da je „vlada odlučna da svim vjerskim zajednicama da identična prava“.

Patrijarh Porfirije je na Instagram nalogu objavio da je Temeljni ugovor potpisan, a post je završio riječima „slava Bogu“.

„Ugovor je bio potreban i državi (Crnoj Gori) i (Srpskoj pravoslavnoj) crkvi, nismo htjeli ništa više od bilo kog građanina“, izjavio je Porfirije.

Iz Demokratske partije socijalista (DPS), stranke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića od koje zavisi manjinska podrška vladi premijera Abazovića, najavili su da će „pokrenuti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi“, kao i da će „ugovor će biti suspendovan nakon izbora nove“.

Nekoliko desetina građana protestovalo je u blizini Vile Gorica protiv potpisivanja temeljnog ugovora, a policija je blokirala prilaz vili, prenose podgoričke Vijesti.

DPS je uskraćivanje podrške vladi najavio i kada je Abazovićev kabinet najavio potpisivanje ugovora sa SPC, a u međuvremenu nisu uspjeli pokušaji formiranja ekspertskih timova koji bi analizirali dokument.

Potpisivanje ugovora nisu najavili iz Srpske pravoslavne crkve, kao ni posjetu poglavara Crnoj Gori, a premijer Abazović je u nedjelju, 31. jula demantovao da će dokument biti potpisan 3. avgusta, što se na kraju ipak desilo.

Šta piše u Temeljnom ugovoru?

Vlada Crne Gore usvojila je nacrt Temeljnog ugovora u julu 2022. godine, poslije više od četiri sata rasprave.

„Za“ je glasalo 13 ministara, dok je njih pet bilo uzdržano.

Vlada Crne Gore ima 20 članova, a u parlamentu joj manjinsku podršku daje DPS, stranka predsjednika Mila Đukanovića, jer stranke koje čine vladu imaju 17 poslanika dok je za većinu potreban 41 glas.

U Temeljnom ugovoru se navodi da Crna Gora priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta SPC i da garantuje nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, prenio je Javni servis Srbije.

Patrijarh Porfirije je tada rekao da Temeljni ugovor „polazi od činjenice da je crkva odvojena od države i da naša crkva, gdje god ima svoju jurisdikciju, apsolutno poštuje svaku državu i njene zakone“, piše BBC na srpskom.

Abazović je prilikom posjete Beogradu u julu izjavio da je on „premijer koji vodi evropsku i sekularnu državu, u kojoj će sve vjerske zajednice imati isti tretman“.

„Vjerujem da se na ovaj način šalje poruka mira i tolerancije i da okrećemo novi list.“

Abazović je poslije potpisivanja ugovora izjavio je da mu je “čast i zadovoljstvo što mu je pripala nesvakidašnja prilika da potpiše taj dokument i zatvori ovo pitanje na jako lijep, primjeren i dostojanstven način”.

„Taj proces je predugo trajao“, dodao je.

„Ideja da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC je stara ideja. Žao mi je što se to nije realizovalo ranije.“

Patrijarh SPC zahvalio je Abazoviću i saradnicima na trudu i odlučnosti, ali i građanima Crne Gore.

„Crna Gora uvijek može biti, kao što je kroz vijekove bila, domaćinska kuća za sve ljude, sa koje god strane svijeta da dolaze“, naveo je patrijarh Porfirije.

Šta je prethodilo potpisivanju?

Zakon o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori izazvao je krajem 2019. i tokom 2020. velike proteste i litije Srpske pravoslavne crkve i dijela vernika.

Prema ovom zakonskom okviru, država je postala vlasnik svih vjerskih objekata koji su izgrađeni do decembra 1918, a bili su državna svojina.

Kako SPC u Crnoj Gori ima veliki broj vjerskih objekata, vjernici i poglavari crkve doživjeli su zakonsko rješenje kao direktno zadiranje crnogorske države u imovinu srpske crkve.

Ipak, ovi članovi zakona izmijenjeni su poslije promene vlasti u Crnoj Gori.

Na izborima u septembru 2020, Demokratska partija socijalista izgubila je vlast od koalicije lista koju su predvodile Demokratski front, blizak zvaničnom Beogradu, Demokrate i Ura.

Veliku ulogu u litijama imao je i Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve, koji je preminuo od posljedica infekcije virusom korona.

Nasledio ga je mitropolit Joanikije, koji je prisustvovao potpisivanju Temeljnog ugovora.

Pitanje Temeljnog ugovora nije bilo riješeno ni tokom vlade koju je predvodio Zdravko Krivokapić, iako je i on dolazio u Beograd na niz sastanaka sa visokim zvaničnicima SPC.

Krivokapićeva vlada izgubila je podršku u februaru 2022, kada mu je stranka Ura Dritana Abazovića uskratila povjerenje.

U julu 2022, Krivokapić je na Tviter profilu napisao da je nacrt Temeljnog ugovora identičan onom koji je njegova vlada poslala SPC.

Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila 2022, a premijer je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC naveo kao jedan od ključnih prioriteta njegovog kabineta.

Tome su se protivile i pojedine stranke koje su dio vlasti, poput Socijaldemokratske partije Raška Konjevića, kao i Demokratske partije socijalista koja nema ministre u vladi, ali od njene podrške zavisi opstanak kabineta.