"Ne okupljamo se ovdje samo da bi odali poštu stradanju pojedinaca, već stradanju naroda, jer naš narod je sistematski bio izložen mučenju, stradanju i uništenju koje je ostavilo ozbiljne posljedice na snagu i ekonomiju srpskog naroda, ali nije smanjio poriv i želju Srba za slobodom", rekao je Dodik obraćajući se u Donjoj Gradini na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

Dodik je podsjetio na stravična ubistva srpskog naroda, srpske djece, koja su počinile ustaše u logoru Jasenovac, te istakao da je iz želje da se ne ponovi stradanje stvorena Republika Srpska.

On je naglasio da se uvijek kada pređe Savu pita se da li je to rijeka kojom teče voda ili srpska krv.

Dodik je poručio da u Donju Gradinu dolaze da bi se zavjetovali na mir koji žele svima.

"Ovdje se zavjetujem da nikada neću odustati od svete zakletve srpskog naroda da bude svoj, da ima slobodu", rekao je Dodik, te naglasio da je srpski narod istorija naučila da samo tamo gdje Srbi imaju državu mogu imati i slobodu i da izbjegnu stradanje.

On je ukazao na važnost da Srpska zajedno sa Srbijom obilježava proboj jasenovačkih logoraša, ali i druge važne istorijske datume, te napomenuo da je epidemija virusa korona spriječila što u Donjoj Gradini nema predstavnika Srbije, već su u Sremskoj Mitrovici.

Srpski član Predsjedništva BiH je napomenuo da je ubijanje Srba bila zvanična politika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, zbog čega je stradao veliki broj srpskog naroda.

U NDH je, dodao je, promovisana ideja fašizma, nacizma, a a cilj je bio stvaranje hrvatske države iz koje će eliminisati Srbe i svakoga koga ne prihvataju.

Dodik je ocijenio da je Jasenovac samo dio teške priče stradanja Srba u prošlom vijeku, u kojem je prepolovljen broj srpskog naroda i u kojem su Srbija i srpski narod 16 godina bili u ratovima i 18 godina pod raznim sankcijama.

"Činjenica da je dan prije proboja iz logora, ovdje preko rijeke, ubijeno 700 žena govori da ni raspad ustaške države i sistema nije bio dovoljan da odustanu od ubijanja Srba", rekao je Dodik.

On je naveo da je od proboja logoraša prošlo mnogo godina i da želja komunističkih vlasti da unište priču o Jasenovcu nije uspjela, kao što nije uspjelo ni to da svi Srbi budu pobijeni ovdje na jednom mjestu, ali i na mnogim ostalim stratištima od Paga, Jadovna, Stare Gradiške, Jasenovca, Kragujevca, Banjice...

"Nisu uspjeli naprosto zato što mi svjedočimo taj neuspjeh svojim prisustvom ovdje i na mnogim drugim mjestima, jer da jesu, nas ne bi bilo ovdje. Da su imali dovoljno vremena da pobiju naše pretke - to bi uspjeli, jer su imali ozbiljnu želju da to urade", rekao je Dodik.

On je naglasio da su Srbi uspjeli preživjeti i opstati jer su vjerovali u slobodu, najvažniju srpsku istorijsku riječ.

Dodik je podsjetio da je ozbiljna zabluda srpskog naroda bilo stvaranje Jugoslavije u kojoj su Srbi svoju slobodu dijelili sa drugima, naivno vjerujući da će podijeljena sloboda dovesti do slobode za sve, ali da se moglo na kraju vijeka vidjeti da to nije tako.

On je rekao da dolaskom u Donju Gradinu ne može da potisne bol koju je još kao dijete imao slušajući žive priče o stradanju i ubistvima, te da se prisjeća priča preživjelih o tome da je ustašama bila zabava da bace malo dijete u vis i dočekaju ga na bajonetu ili da se klade šta trudnica koja dolazi u logor nosi, muško ili žensko, pa da to i provjere tako što joj raspore utrobu.

On je podsjetio i na svjedočenja ubica na suđenjima gdje se moglo čuti - "Zašto mi sudite, samo sam ubio 63 srpske djece, ne više".

"To je 63 rođendana, 63 radosti i 63 plača. To je sve ono što niko zdravorazumski ne može da prihvati i shvati, niti želi. Zato sjećanje na Jasenovac, na sva stradanja kroz istoriju moraju ostati dio naše kulture sjećanja. Ne u smislu da pozivamo na osvetu ili rat već na sjećanje koje će spriječiti i rat i stradanje ljudi bez obzira ko bili", rekao je Dodik.

On je naglasio da ne može niko srpskom narodu pripisati da veličina zločina koji je doživo može da želi nekome drugom, ali i ukazao da se ponovo javljaju ustaške ideje na ovim prostorima.

Dodik je zahvalio predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću koji je rekao da tabla HOS-a sa ustaškim sloganom "Za dom spremni" mora biti uklonjena.

"Ideja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prije nekoliko godina je bila hrabra i odvažna da zajedno Srpska i Srbija obilježavaju ovaj dan i neke druge istorijske dane. Samo nas je epidemija virusa korona spriječila da ne budemo danas zajedno ovdje", rekao je Dodik.

On je poručio da su Srbija i Republika Srpska danas zavjet srpskog naroda, koji poziva na slobodu, mir i razvoj.

"Ne želimo sukobe, ali želimo da budemo uvažavani i da veliki moćnici shvate da Srbi u BiH žele mir i hoće i vole Srpsku i da smo zagledani u Srbiju kao maticu našeg naroda. Ne smetaju nam Bošnjaci i Hrvati, ali ne možemo i ne smijemo da izgubimo Srpsku, zbog naših predaka koji su stradali na mnogim mjestima", istakao je Dodik.

On je naglasio da Srpska nije nastala na zločinu, niti želji da počini zločin, jer se srpski narod branio i odbranio svoju slobodu, koju ne mogu da unište ni pojedinci iz OHR-a, nametnute institucije.

Dodik je rekao da Srbi žele dejtonsku BiH i da će braniti dejtonsko uređenje iako je značajno uništeno od drugih, te poručio onima koji razmišljaju o uništenju Republike Srpske da sa tim prestanu.

On je naglasio da mladim generacijama mora biti predato sjećanje na Jasenovac da bi shvatili koliko je užasan zločin tu počinjen, a ne da bi ga u budućnosti i sami činili.

Dodik je rekao da će nakon epidemije virusa korona mnogi procesi u svijetu biti složeni, kako politički tako i ekonomski, te pozvao sve da se okupe oko ideje evropskog mira, saradnje evropskih naroda, uvažavanja slobode i saradnje koja će omogućiti da demokratski razvijeni svijet prebrodi ovo teško vrijeme.

"Vjerujem u mirotvornu ulogu Srbije, njenog predsjednika Vučića ali i u ono u šta se zaklinje demokratski svijet - mir, saradnja među narodima i državama i u Evropi i od SAD, Kine, Velike Britanije, Rusije i svih koji su usmjereni na to da uvažavaju i poštuju svoje ali i druge", rekao je Dodik.

On je pozvao na odbacivanje političkih sukoba, koji mogu dovesti do nasilja, te da svi ostanu ujedinjeni oko saniranja društava od epidemije koja nanosi ogromnu štetu.

"Neka u sjećanju žive žrtve Jasenovca, Donje Gradine. Moramo se odmaknuti od nametnute priče da se stalno prebrojavamo koliko nas je ovdje ubijeno. Možda je neko i htio da ovdje sahrani manji broj ljudi, a ostale bacio u Savu ili živi kreč i ti se nikada ne mogu prebrojati", rekao je Dodik.

On je poručio da treba da živi istina koja je u sjećanju i proživljenom iskustvu, a koju će prikazati i memorijalni centar koji će biti izgrađen u saradnji sa Srbijom.

"Neka živi Republika Srpska, Srbija i srpski narod i vječno sjećanje na stradale Srbe u Drugom svjetskom i ostalim ratovima. Neka žive svi ostali narodi u miru i neka sarađuju u miru i odbacimo bilo kakve pokušaje da na ovim prostorima opet dođe sukob", poručio je Dodik.

Dan sjećanja je zbog epidemije virusa korona ove godine održan uz prisustvo samo najviših zvaničnika Republike Srpske i njenih predstavnika u institucijama BiH.

Komemorativnom skupu prisustvovali su srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nedeljko Čubrilović, premijer Srpske Radovan Višković, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, te ministri u Vladi Srpske, poslanici u Narodnoj skupštini.

Skupu su prisustvovali i ruski ambasador u BiH Petar Ivancov, američki ambasador Erik Nelson, ambasador Kine u BiH Đi Ping, šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler, generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, predstavnici diplomatskog kora, jevrejske i romske zajednice u Republici Srpskoj, načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić i drugih opština u Srpskoj.

 Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Jasenovac, za srpski narod, mjesto najmasovnijeg stradanja tokom Drugog svjetskog rata, simbol genocida i najskuplje plaćena istorijska lekcija.

 "To je lekcija koja nam je dodatno ojačala državnotvornu svijest, ali i odlučnost da branimo ono što je naše, a da nikoga drugog time ne ugrožavamo", naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

Ona je rekla da želi da izrazi zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i rukovodstvu Srbije što i danas, iako na drugačiji način, Srbija i Srpska zajedno obilježavaju Dan sjećanja na jasenovačke žrtve ustaškog zločina - genocida.

Podsjetivši da je prošlo 75 godina od kako su posljednji zatvorenici izvršili proboj iz jasenovačkih logora smrti, Cvijanovićeva je navela da su šanse da se izbave iz jasenovačkog pakla bile minimalne, te da je tek svaki deseti učesnik proboja preživio, dok je hiljade i hiljade logoraša ubijeno upravo tih dana.

Ona je dodala da u vrijeme kad se bližio konačni slom nacističke NJemačke i njenih kvislinških tvorevina poput tzv. Nezavisne Države Hrvatske, naredba ustaške vlasti bila je da se likvidiraju svi zatvorenici, a sam logor do temelja sruši i uništi, kako bi se prikrili svi dokazi njegovog postojanja.

Zahvaljujući hrabrosti posljednjih logoraša koji su smogli snage da krenu u odlučujući proboj, te kasnijim svjedočenjima preživjelih zatočenika, navela je predsjednik Republike, strašna istina o jasenovačkim logorima smrti ugledala je svjetlost dana.

Ona je ostakla da od tada, pa sve do danas, za srpski narod sjećanje na Jasenovac predstavlja najveću, bolnu ranu, ali i najvažniju istorijsku lekciju koju smo dužni da učimo, pamtimo i prenosimo na buduće generacije.

"Zbog toga smo i danas ovdje, na ovom strašnom, stradalničkom, ali i svetom mjestu da bismo se prisjetili svih žrtava jasenovačkih logora smrti i genocida na prostoru takozvane NDH iako to, zbog globalne pandemije i vanrednog stanja, činimo na drugačiji način u odnosu na prethodne godine", rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je naglasila da se strahota ovih zločina ne ogleda samo u užasavajućem broju nevinih žrtava koje su likvidirane na najmonstruozniji način, već i u činjenici da se radilo o institucionalnom, državnom projektu, čiji je krajnji cilj bilo fizičko uništenje i istrebljenje srpskog, jevrejskog i romskog naroda.

Cvijanovićeva je rekla da će na najmračnijim stranicama svjetske istorije ostati zabilježeno da su se čak i po zlu čuveni nacisti zgražavali nad svirepim metodama koje su ustaški zločinci primjenjivali tokom masovnih egzekucija u logorima smrti.

Ona je naglasila da će ostati upamćeno i da je ustaška paradržava jedina u istoriji čovječanstva imala posebne logore za djecu, koja su na tim mjestima masovno stradala od ruke zločinaca koji u njima nisu vidjeli nevina, Božija stvorenja, već neprijatelje koje treba istrijebiti i za to ne postoji ni moralna, a kamoli odgovarajuća pravna kvalifikacija.

"Ali, postojali su ljudi koji su i u takvim zvjerskim i neljudskim vremenima bili istinski ljudi i topla ljudska bića. Zato s ogromnim poštovanjem i danas treba pomenuti ime velikog humaniste austrijskog porijekla Diane Budisavljević koja je spasila više od deset hiljada srpske djece", istakla je predsjednik Srpske.

Prema njenim riječima, o strahotama ovog mjesta najbolje svjedoče brojni svjetski istoričari koji tvrde da je po svojoj monstruoznosti logor Jasenovac prevazišao čak i Aušvic.

"Sjećajući se Jasenovca i drugih stratišta, mi ne govorimo o ratovima u kojima su se sudarale vojske, niti o velikim bitkama nakon kojih su se prebrojavale žrtve - vojne, ali i civilne. Ne govorimo o pobjednicima ili gubitnicima rata, niti o nekoj zauzetoj ili odbranjenoj vojnoj tački.

Dok stojimo na ovom mjestu, mi govorimo o moralnoj i svakoj drugoj propasti ljudskog roda oličenoj kroz masovne svirepe egzekucije koje su vršene nad nedužnim stanovništvom, o planskom istrebljenju i zatiranju postojanja - od tek rođenog djeteta do iznemoglog starca, i o užasu takvog masovnog stradanja", ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da su zato u kolektivnom pamćenju cijelog jednog naroda duboko urezane strahote Jasenovca, Donje Gradine, Jadovna, Drakulića, Garavica, Prebilovaca, Starog Broda i brojnih drugih stratišta iz Drugog svjetskog rata.

"S tim sjećanjem i zastrašujućim uspomenama, branili smo i u kasnijim vremenima naše pravo na postojanje. Upravo ta svijest o važnosti očuvanja prava na život, prava na ognjište na kojem živite kao svoj na svome, ali i prava da se zaštitite od nestajanja ili ponavljanja zla, rukovodila nas je i u vrijeme kad smo stvarali Republiku Srpsku kao okvir za našu slobodu i naše trajanje.

Danas živimo u slobodi i želimo da sve naše buduće generacije žive bez straha od gubitka te slobode. Želimo da živimo u miru sa drugima. Voljeli bismo da nijedan narod nije kočnica iskazivanju potencijala, kreativnosti i sposobnosti bilo kojeg drugog naroda na našim prostorima", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da mnogi, koji nisu dio nas, ne razumiju zašto toliko volimo Republiku Srpsku.

"Ali, mi, koji smo dio naše zajednice, to odlično znamo i odlično razumijemo. Znamo da je ona garancija za naše živote i da nije smetnja ničijem razvoju. Ponosni smo na naše ljude, na pripadnost koju osjećamo jedni prema drugima i na sposobnost naših institucija da se brzo organizuju i odgovore na izazove. Utoliko je veća i naša obaveza da Republiku Srpsku gradimo i razvijamo u miru", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da na putu stvaranja bolje budućnosti, ne smije se zaboraviti prošlost i naša je obaveza da se istinom borimo protiv istorijskog revizionizma i pokušaja ponovnog oživljavanja mračnih ideologija iz prošlosti.

Takvi pokušaji, istakla je ona, predstavljaju ne samo uvredu za žrtve, već i anticivilizacijski čin i udar na dostojanstvo svakog ljudskog bića, ali i naroda.

"Ali, naša je obaveza i to da se istinom i vjerom u Republiku Srpsku borimo i protiv nametnutih lažnih stereotipa koji nas prate još od posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata. I žrtve kojih se danas prisjećamo na to nas obavezuju, kao i mjesto na kojem danas stojimo.

Uz svu tugu i bol koju čovjek prirodno osjeća na ovakvom mjestu, ponosni smo što našim okupljanjem, i time što postojimo, pokazujemo da je život odnio pobjedu nad smrću. U tome što nas ima, i što uprkos svemu trajemo, leži i naša najveća pobjeda. Sigurna da ćemo, kao što smo to činili i do sada, pobijediti sve izazove sa kojima se suočavamo. Živjela Republika Srpska", naglasila je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.