On je povodom predstojećeg obilježavanja Dana ustanka protiv fašizma 1941. godina u Milića Gaju kod Kozarske Dubice i Banj Brdu kod Banjaluke, podsjetio da je ustaška država ciljano projektovala da Srba zapadno od Drine ne smije biti. 

"Na prostoru Hrvatske i BiH 1941. godine živjelo je ukupno 6.300.000 stanovnika, od kojih 3.300.00 Hrvata, 1.950.000 Srba i 700.000 Muslimana. Strategija je bila - trećinu Srba pobiti, trećinu prekrstiti, a trećinu protjerati i odmah su počeli da to realizuju", naveo je Savanović na konferenciji za novinare. 

On je dodao da su prvi formirani logori bili Jadovno, Gospić, Slano i Kruščica kod Travnika. 

"U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj bilo je 1.042 stratišta gdje su ubijali Srbe, ne gledajući da li je riječ o djetetu ili starcu", rekao je Savanović. 

Prema njegovim riječima, 1941. godine, buđenjem ideologije oslobodilačkog pokreta, partizani su u maju te godine počeli formirati oblasne komitete, počeo je jačati partizanski pokret i ojačao je do 27. jula 1941. godine, kada su u Knežici organizovano napali ustaše i to se smatra datumom ustanka u BiH protiv fašizma. 

Povodom obilježavanja Dana ustanka protiv fašizma, u petak, 27. jula, u 11.00 časova na Spomenik palim Krajišnicima u Narodno-oslobodilačkoj borbi na Banj Brdu u Banjaluci biće položeni vijenci, kao i u 18.00 časova na Partizanskom groblju u Knežici, gdje je u 18.45 časova predviđeno obraćanje zvaničnika i umjetnički program.