Zamjenica direktora Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ i članica Kriznog štaba za suzbijanje Covid-19 u Srbiji dr Darija Kisić Tepavčević smatra da bi drugi talas epidemije mogao da pogodi Srbiju tokom jeseni.
Kisić je ukazala da se u nekim zemljama, koje su objavile da su ugasile epidemiju, vrlo brzo dogodio i drugi talas.
– To se desilo u ranijem period kada je bila sezona respiratornih infekcija, sada nije takva situacija i to nam ide na ruku, ali taj drugi talas bi mogao da se desi i na jesen – rekla je sagovornica.
Prema njenim riječima, kada se vrate sva oboljenja slična gripu i kada počne njihova sezona ako korona virus ne nestane i ne uništi ga visoka temperatura, onda je izvjesno da nam se može vratiti na jesen. Ali ne nikada u ovakvom obimu, nikada sa ovakvom osjetljivosti populacije.
Ona je uvjerena da se niko sada ne bi vratio na početak, te da niko ni sebe, ni druge ne bi izložio riziku.
– Treba da se vratimo u svakodnevne životne tokove i da nam se život vrati u normalu, ali socijalno distanciranje, pranje ruku… treba poštovati i u narednom periodu – rekla je Kisić.
Govoreći o početku epidemije, Kisić je navela da smo imali dvije opcije:
– Prvo, mogli smo da pustimo epidemiju da ide svojim tokom i da ne uvodimo nikakve mjere. U tom slučaju epidemija bi trajala od 6 do 8 nedelja. Da smo se odlučili za tu opciju umrlo bi više od 100.000 ljudi. Imali bismo ogromne gubitke. Naravno, mi to nismo uradili već smo uveli mjere i spriječili katastrofu.
Na pitanje kako stručnjaci znaju da korona virus slabi, ona je objasnila da se to pretpostavlja na osonovu težine kliničke slike koju daje.
– Kada uđe u populaciju gdje su svi na njega osjetljivi, nema prepreke da se umnožava u svakom organizmu i izaziva bolest. Ako mu dozvolimo da prelazi nesmetano iz jednog u drugi organizam onda ima veliki stepen zaraženosti, a kako ljudi stiču imunitet na virus, to je za njega nepovoljna sredina i slabi mu se mogućnost da izaziva bolest. Tada, ako pređe i na osjetljivu osobu ne može da izazove tešku sliku, već nešto nalik prehladi. Na osnovu toga da je sve manje kliničkih formi, sve manji broj osoba zahtjeva respirator, zaključujemo da je oslabila sposobnost virusa da izaziva teške oblike bolesti – dodala je Kisić.
Prema njenim riječima, koncept i jeste da se navikavamo na virus, ako već ne možemo da ga uništimo i da ga prevedemo u takav oblik da izaziva simptome slične prehladi.
