Uskraćene osnovne potrebe

Srbi osuđeni u Hagu stari i bolesni: Najteže Martiću i Miloševiću u zatvoru u Estoniji

  • 04.01.2019. 08:34

U zatvorima evropskih država trenutno 14 srpskih državljana osuđenih pred Haškim tribunalom, izdržava višedecenijske zatvorske kazne između 20 i 40 godina.

Dva osuđenika izdržavaju kazne doživotnog zatvora, a Srbija posljednjih 10 godina traži od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da im se omogući služenje kazne u Srbiji.

Po odluci Haškog tribunala, čiji je rad naslijedio Mehanizam za krivične sudove, osuđeni Srbi kazne izdržavaju uglavnom u zatvorima Njemačkoj, zatim u Poljskoj, Danskoj, Estojini, Finskoj i Francuskoj.

Svi oni su već stari i bolesni i rijetko viđaju svoje porodice, a u najtežem položaju su Milan Martić i Dragomir Milošević koji kazne služe u zatvoru u Estoniji.

Da ne bi bilo zabune o kakvom se položaju radi, ministar pravde Srbije Nela Kuburović u izjavi za Tanjug pojašnjava da Martić i Milošević nisu diskriminisani u odnosu na druge osuđenike služe kazne u estonskom zatvoru.

Riječ je, kako kaže, o tome da njihov položaj otežava to što jer ne poznaju jezik države u kojoj izdržavaju kaznu niti postoji mogućnost da im se obezbijedi prevodilac.

Njima je zbog toga otežana komunikacija, pa su im uskaraćene neke osnovne potrebe, između ostalog i mogućnost dostavljanja knjiga, navela je Kuburović i dodala da im ni posjete porodica nisu česte zbog ne tako lake konekcije sa Estonijom.

Takođe su tražili da u ćelijama budu sami, ali im to nije omogućeno.

Zbog toga je Ministarstvo pravde više puta pisalo predsjedniku Mehanizma Teodoru Meronu i Ministarstvu pravde Estonije, a zbog cijele te situacije i Međunarodni Crveni krst je izrazio svoju zabrinutost, napomenula je Kuburovićeva.

Većina osuđenih Srba je starije dobi i često nemaju adekvarnu medicinsku zaštitu, navela je ministarka, ističući da je devet Srba umrlo pirlikom izdržavanja kazne, dok su neki umrli i prije okončanja postupka pred Tribunalom.

“To je jedna od stvari koja baca i sjenku na sam rad cijelog tribunala posljednjih 20 godina i jedan od razloga zbog kojih Srbija posljednjih 10 godina traži od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da im se omogući služenje kazne u Srbiji”, navela je Kuburovićeva.

Nedavno je, na sjednici SB, ona lično pozvala Sekretarijat da izvrši monitoring nad zatvorima u Srbiji, za koje kaže, da ispunjavaju sve evropske standarde.

To, kako je navela, iz godine u godinu potvrđuje i Savjet Evrope, kada ocijenjuje stanje u srpskim zatvorima, njihovu opterećenost i do sada je u dokumentima utvrđeno da nema ni torture ni mučenja. Kuburovićeva je istakla da je država spremna da prihvati međunarodni nadzor nad sprovođenjem sankcija koje je okrivljenima izrekao Tribunal.

Ukazujući da Srbija svakako ne bi mogla da donosi odluke o njihovom uslovnom otpustu osuđenih ili umanjenju kazne bez odluke Mehanizma ili Savjeta bezbjednosti, ministarka je navela da je upravo to bio jedan od razloga koji se često navodio kao razlog zašto ne bi trebalo Srbiji da se dozvoli da osuđeni u njenim zatvorima izdržavaju kazne.

Ona je napomenula da je u oktobru prošle godine, prilikom posjete Merona Beogradu, od njega dobila uvjeravanja da se Mehanizam ne protivi eventulanoj odluci Savjeta bezbjednosti da njeni državljani kazne služe u Srbiji.

To bi, prema njenoj procijeni, trebalo da podstakne Sekretartijat Ujedinjenih nacija da podnese inicijativu Savjetu bezbjednosti koji treba da odobri služenja kazni u Srbiji. Kada su u pitanju Radovan Karadžić i Ratko Mladić, oni su još u pritvoru u Ševeningenu i čekaju okončanje drugostepenih postupaka po žalbama.

Što se tiče Karadžićevog zdravlja, Ministarstvo pravde nije imalo zahtjeve ili obraćanja, ali su članovi Mladićeve porodice i njegovi advokati više puta inicirali da Vlada Srbije da garancije za njegovo privremeno puštanje na slobodu.

“Vlada je još pre godinu dana dala garancije i one ostaju na snazi, navela je Kuburovićeva. Ona je ukazala da je u toku postupak ponovnog veštačenja Mladićevog zdravstvenog stanja, pa ostaje da se vidi kakvi će biti rezultati.

“I ovog puta pregledaju ga lekari koji nisu iz Srbije. U pitanju su eksperti iz inostranstva, ali je Srbija prihvatila inicijativu njegovih advokata da pomogne prilikom novog zdravstevnog veštačenja”, navela je ministarka.
 

Тагови: