Čak 582 pogubljenja izvršena su vješanjem, javile su dvije organizacije za zaštitu ljudskih prava.

One su osudile, kako su nazvale, "mašinu za ubijanje" čiji cilj je da se "ulije strah" u zemlju.

Broj od 582 pogubljenja najviši je u Iranu od 2015. godine. U 2021. godini u zemlji su pogubljenje 333 osobe, prema nevladinoj organizaciji Iranska ljudska prava (IHR) sa sjedištem u Norveškoj i organizaciji Zajedno protiv smrtne kazne (ECPM) sa sjedištem u Parizu.

Iranski režim još jednom je upotrijebio smrtnu kaznu kao krajnje sredstvo zastrašivanja sa ciljem održavanja stabilnosti svoje vlasti, ocijenile su te dvije nevladine organizacije u zajedničkom saopštenju objavljenom danas.

Od septembra prošle godine u Iranu se nedjeljama održavaju masovne demonstracije zbog smrti mlade Mahse Amini dok je bila u pritvoru, a uhapšena je zbog nepoštovanja vrlo strogog kodeksa oblačenja za žene u zemlji.

Iranka umrla od srčanog udara dok je čekala pogubljenje: Stražari ipak izvršili kaznu

Iranske vlasti su nasilno suzbijale proteste, a četiri vješanja su direktno vezana za njih, što je izazvalo osude u inostranstvu.

"Da bi ulile strah među stanovništvom i mladima koji protestuju vlasti su pojačale pogubljenja zatvorenika osuđenih iz razloga koji nisu politički", izjavio je predsjednik IHR-a Mahmud Amiri Moghadam.

On je rekao da je potrebno da međunarodna zajednica i civilno društvo aktivno pokažu protivljenje svaki put kada se neko pogubi u Iranu, "da bi se uništila mašina smrti, koju je uspostavio iranski režim".

U izvještaju se navodi da je oko sto zatvorenika sada, ili osuđeno na smrt, ili pod optužbama koje nose smrtnu kaznu.

Prema izvještaju, znatno je porastao broj smrtnih presuda u slučajevima trgovine drogom. Više od polovine pogubljenih poslije početka demonstracija i 44 odsto u cijeloj 2022. godini vezano je za pitanja droge. To je dvostsruko više nego u 2021. i deset puta više nego u 2020. godini.

U Japanu obješen masovni ubica

Autori izvještaja osuđuju kancelariju UN za borbu protiv droge i kriminala zbog pasivnosti. Oni traže da ukidanje smrtne kazne za zločine vezane za trgovinu drogom bude uslov za buduću saradnju između te UN organizacije i Irana.

U izvještaju se takođe navodi da su disproporcionalno na smrt osuđeni pripadnici sunitske, kurdske i arapske manjine.