Otkako je platforma u vlasništvu kompanije "Tejlor enerdži" potonula u klizištu nastalom usljed uragana Ivana 2004. godine, svakoga dana se u more baca 300-700 barela nafte.

Mnoge bušotine na toj platformi, 19 kilometara udaljenoj od obale Luizijane, nisu od tada zatvorene, a zvaničnici upozoravaju da bi mrlja mogla tokom vijeka da nastavi da se širi.

Uzevši u obzir da nikakve popravke nisu u planu, ova mrlja prijeti da baci u sjenku ekološku katastrofu "Dipvoter horajzon", nastalu usljed izlivanja nafte u Meksičkom zalivu 2010. godine i postane najveća ekološka katastrofa u SAD. 

Istovremeno sa ovim dešavanjem, navodi se, administracija američkog predsjednika Donalda Trampa predlaže dosad najveću ekspanziju zajmova za naftnu i gasnu industriju, sa potencijalom da se otvori skoro čitava kontinentalna ploča za bušenje u moru. 

To podrazumijeva Atlantsku obalu, gdje nije bilo bušenja više od pola vijeka i gdje ima dvostruko više uragana nego u Meksičkom zalivu, navodi list. 

Ovaj plan je uslijedio uprkos strahovima da je naftna industrija loše regulisana i da planeta treba da smanji fosilna goriva zbog klimatskih promjena i činjenice da 14 godina nakon što je uragan oborio "Tejlorovu" platformu, uništene bušotine ispuštaju toliko nafte da su istraživačima trebali respiratori tokom procjene štete. 

O "Tejlorovoj" naftnoj mrlji zna se vrlo malo van Luizijane zato što kompanija pokušava da to drži u tajnosti, nadajući se da će na taj način zaštititi svoju reputaciju i informacije o svojim operacijama, bilo je navedeno u tužbi koja je na kraju primorala kompaniju da objavi plan čišćenja. 

U današnjim okolnostima klimatskih promjena i toplijih mora, oluje su sve češće i intenzivnije, a počev od Ivane iz 2004, nekoliko uragana je do sada uništilo ili oštetilo više od 150 platformi za samo četiri godine. 

U Luizijani se sa platformi obalskih naftnih tankova svake godine u more izlije oko 330.000 galona sirove nafte. 

Četrnaest godina nakon "Tejlora" i 10 nakon "Dipvoter horajzona" američka vlada i dalje nije u potpunosti upozanata sa snagom posljedica naftnih mrlja po podmorski život, u kojem su, prema navodima stručnjaka, najviše ugroženi veliki sisari poput kitova i delfina.