"Ostanite kod kuće" i "zatvorite sve", rečenice su koje se čuju u svim dijelovima svijeta kako bi se spriječilo okupljanje ljudi i kontakti dok se zaraza virusom korona brzo širi, a stanje u Italiji zastrašuje.

Od Vuhana u Kini, odakle se epidemija počela širiti, do Nju Jorka, više od 900 miliona ljudi mora ostati kod kuće kako se ne bi zarazili virusom od kog se već zarazilo više od 300.000 ljudi u svijetu, od kojih polovina u Evropi.

Više od 13.000 ljudi je umrlo, od kojih više od 7.500 u Evropi. Italija, najteže stradala zemlja, s 5.476 mrtvih, proživljava situaciju od kakve strahuju sve ostale, jer se čini da je u nekim njezinim pokrajinama bolest izvan kontrole, a bolnice su prepune.

Pošto je pandemija juče odnijela gotovo 800 života u 24 sata, italijanski premijer Đuzepe Konte objavio je da se prekidaju "sve proizvodne djelatnosti na teritoriji koje nisu nužno potrebne".

"Došao je trenutak da stanemo, ali da to zaista učinimo", zatražili su od njega nešto ranije gradonačelnik Bergama i predsjednik Lombardije koji je ocijenio da stanje "već postaje tragično".

U nedjelju je pustim ulicama Rima odjekivao zvuk zvona dok su policajci provjeravali rijetke prolaznike. Patrole su bile organizovane i na obližnjim plažama pošto su mjesni čelnici izrazili zabrinutost zbog toga što velik broj Italijana nije poštovao vladine zaštitne mjere.

Španija, druga najteže stradala zemlja, bilježi gotovo 400 novih umrlih u 24 sata (+30 posto), pa se njihov ukupan broj penje na 1720. Velika vanjska bolnica postavljena je u Madridu, a vlada je zatražila produženje karantina do 11. aprila.

U Francusku, gdje je broj umrlih skočio za 20 posto (na 562), "talas je stigao", rekao je kratko predsjednik Imanuel Makron pripremajući građane na produženje karantina.

U susjednoj Britaniji su promijenili ploču: "brojevi (...) brzo rastu. Od Italije smo tek nekoliko sedmica", upozorio je u nedjelju premijer Boris Džonson. Vlada je zbog širenja virusa naredila da se prije vikenda zatvore škole, kafići, bioskopi i sportske dvorane, ali nije uvedena mjera opšteg karantina.

Popis pošteđenih zemalja sve je kraći: Rumunija je u nedjelju objavila prva dva smrtna ishoda

Bomba s kasnim paljenjem ima i stranu koja će oštetiti privredu: da bi pomogao ekonomiji kojoj su čitavi sektori stali, nagovješćujući socijalnu krizu, SAD se sprema da odobri centralnoj banci direktno kreditiranje poduzeća. I to s dosad neviđenim iznosom od 4 biliona dolara, što je petina godišnjeg bogatstva koje proizvede američka privreda.

Dok je u Sjedinjenim Državama oko 30 posto stanovništva u karantinu, Latinska Amerika je odlučila poći istim putem: nakon Venecuele, Argentine i Salvadora, i Bolivija je u nedjelju uvela karantin, a Čile je proglasio policijski čas tokom noći.

Brazil, najteže stradala zemlja u tom dijelu svijeta (1128 zaraženih, od kojih je 18 umrlo) koja ima 210 miliona stanovnika, ne odvažuje se na strože mjere. Iako predsjednik krajnje desnice Hair Bolsonaro neprestano umanjuje težinu epidemije, guverneri država Sao Paula i Rio de Žaneira uvode restriktivne mjere.

Veliko je pitanje zahvata li Aziju, gdje je više od 95.000 zaraženih, drugi talas epidemije. Dok u Kini broj zaraženih neprestano pada, u nedjelju je bilo 46 novih slučajeva. Među njima je 45 "uvezenih", ali to pokazuje da žarište epidemije nije zaštićeno od ponavljanja bolesti.

U Tajlandu, gdje je u nedjelju prijavljeno 188 novooboljelih, što je najveći dnevni porast od početka pandemije, čuju se zahtjevi za proglašenje opšteg karantina u Bangkoku, megapolisu s više od 10 miliona stanovnika i epicentru krize.

Milioni Indijaca u nedjelju su poštovali policijski čas na dobrovoljnoj bazi u toj zemlji s 1,3 milijarde stanovnika koja ima 320 oboljelih, što se smatra uveliko potcijenjenim.

Iako je teško stradao i izgubio gotovo 1700 ljudi, pokazuju službeni podaci koji se sve otvorenije dovode u pitanje, Iran kasni s uvođenjem karantina.

Susjedni Irak je, pak, u nedjelju objavio da uvodi policijski čas u 18 pokrajina u zemlji s uništenim zdravstvenim sistemom, nakon smrti 20 osoba, dok broj zaraženih neprestano raste.

Hoće li stradati i Afrika koja je, kako je izgledalo, sve dosad bila pošteđena?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovih dana je više puta izrazila zabrinutost zbog širenja pandemije na afričkom kontinentu gdje zdravstveni sistemi vape za finansijskim sredstvima.

"Budimo odgovorni. Svi ćemo umrijeti i završiti u paklu!", rekao je portparol zimbabveanske vlade Nik Mangvana pošto su u nedjelju, uprkos zabrani okupljanja više od 100 ljudi, vjernici pohrlili u crkve u Harareu.

U Lagosu, gradu s 20 miliona stanovnika, policija je megafonom pokušavala spriječiti vjernike da ulaze u crkve koje su u Nigeriji uvijek pune.

U nedjelju niko nije mogao ući ni izaći iz Ruande, a stanovnici su bili u kućama kako bi se spriječilo širenje epidemije virusa korona, što su najdrastičnije mjere uvedene u Africi južno od Sahare, u dijelu svijeta koji ima slab zdravstveni sistem i u kojem broj zaraženih neprestano raste.

Od Burkine Faso u zapadnoj Africi do oostrva Mauricijusa ispred istočne obale, vlade su zabranile javna okupljanja i zatvorile škole, crkve, džamije, restorane, kafiće, te zračne luke.

Uganda i Eritreja su se priključile popisu afričkih zemalja koje su za vikend objavile vijest o prvim potvrđenim slučajevima Covida-19. Tanzanija, Etiopija, Mauricijus i Kenija su takođe objavili o novooboljelima.

Kenija, koja je u nedjelju zabilježila 8 novih slučajeva (ukupno 15), objavila je da od srijede u ponoć ukida sve međunarodne letove osim teretnih.

U Africi južno od Sahare zabilježeno je više od hiljadu zaraženih virusom korona.

U Etiopiju je u nedjelju stiglo 1,1 milion testova na virus, šest miliona maski i 60.000 zaštitnih odijela kao donacija kineskog milijardera Džek Maa.

Alžir je u nedjelju objavio da ima nova 62 slučaja zaraze Covidom-19 te je u toj zemlji do sada zaraženo 201 osoba.