"Nisu stigli"

UN: Sijenka talibana utišala glas Avganistana pred Generalnom skupštinom

  • Извор: РТС
  • 27.09.2021. 18:42

Ambasador Avganistana pri UN Gulam Izačai je odustao, a talibani nisu stigli na red – epilog je nedjelju dana duge diplomatske krize u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, koja je izbila poslije spora bivših avganistanske vlasti i talibana oko predstavljanja te države u svjetskoj organizaciji.

Izačai se povukao sa liste govornika u Generalnoj skupštini UN u nedjelju kasno uveče, čime je okončana nekoliko dana duga rasprava o predstavniku Avganistana na svjetskom političkom forumu.

Istovremeno, postalo je jasno da ni talibani neće moći da govore pred Generalnom skupštinom, pošto je zahtjev da se novi ministar spoljnih poslova Amir Kan Mutaki naknadno uvrsti na listu govornika u sjedište UN u Njujorku "stigao prekasno".

Izačai je od obraćanja ostatku sveta odustao samo nekoliko sati prije nego što je trebalo da se popne na binu najvećeg svetskog političkog foruma, ali nije objasnio zbog čega se odlučio na takav potez.

U avgustu, Izačai je, govoreći pred Savjetom bezbjednosti UN zatražio nastavak sankcija protiv talibana, nazivajući ih "varvarima koji uništavaju Avganistan i predstavljaju prijetnju svjetskoj bezbjednosti".

Mjesec dana kasnije, talibani su u potpunosti preuzeli vlast u Avganistanu, a najznačajniji zvaničnici dotadašnjih vlasti razbježali su se po svijetu još prije nego što je posljednji američki avion poletio sa piste kabulskog aerodroma.

Diplomate u Njujorku su očekivale da Izačai, ukoliko se pojavi za govornicom, ponovi ove pozive, ali je u posljednji čas odustao od obraćanja Generalnoj skupštini.

Istovremeno, zahtjev talibana da se njihov ministar spoljnih poslova pojavi u Njujorku naišao je na oštar otpor Njemačke koja je ocijenila da talibani "pokušavaju da naprave besmislenu predstavu" od skupa na Ist Riveru.

Berlin, suštinski, smatra da talibani nemaju šta da traže u UN sve dok se jasno ne distanciraju od terorističkih grupa, poput Al Kaide i ne izjasne o budućnosti ljudskih prava u Avganistanu.

Američka invazija na Avganistan 2001. godine počela je pošto su tadašnji talibanski lideri odbili da izruče Osamu bin Ladena i ostale lidere Al Kaide odgovorne za napade na Njujork i Vašington.

Zahtjev talibana naišao je na hladan prijem i u Rusiji, pa je šef diplomatije te države Sergej Lavrov rekao da "priznanje talibana nije na dnevnom redu" svjetske organizacije, čime je suštinski sudbina njihovog zahtjeva bila zapečaćena.

Zakasneli zahtev talibana

Nemačko protivljenje i ruska nezainteresovanost, suštinski, dali su komitetu za akreditacije UN dovoljno vremena da odluči ko će u budućnosti predstavljati Avganistan u sjedištu svjetske organizacije.

Od kada su talibani, prošle sedmice, predali zahtjev da se njihov šef diplomatije pojavi pred Generalnom skupštinom, politički pritisak bio je prebačen na komitet za akreditacije, ali je devetočlano tijelo od samog početka upozoravalo da neće biti dovoljno vremena za donošenje tako osjetljive odluke.

Komisiju čine diplomate iz Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Bahama, Butana, Čilea, Namibije, Švedske i Sijera Leonea.

Do sada je Avganistan u Ujedinjenim nacijama predstavljao Izačai, koga je na mjesto predstavnika pri UN postavio sada već bivši predsjednik Ašraf Gani.

Izačai je, prema rasporedu koji je načinjen pre nego što su talibani postavili novog ambasadora, trebalo da se obrati Generalnoj skupštini u ponedjeljak, odnosno posljednjeg dana zasijedanja.

Iako je nastup predstavnika bivše vlade u velikoj mjeri besmislen, diplomate iz Indije smatrale su da Izačaiju treba dozvoliti da se obrati Generalnoj skupštini.

Dodatnu prepreku talibanskoj molbi da govore pred Generalnom skupštinom UN predstavlja činjenica da njihovu vladu, do sada, nije priznala nijedna država.