Vlada RS potrošila je 26 miliona maraka poreskih obveznika na promašeni projekat. Četiri godine je iz budžeta finansirala zapošljavanje pripravnika visoke stručne spreme, a projekat je imao značajne nedostatke. 

Novinar: Siniša Vukelić

Glavna služba za reviziju, u prvoj cjelovitoj analizi ovog projeka, otkrila je niz propusta, nedosljednosti i privilegija, da bi na kraju zaključila da su očekivani efekti izostali. U reviziji učinka, koja je u posjedu ATV-a, otvoreno se sumnja u efikasnost trošenja 26 miliona maraka za 4,2 hiljade pripravnika.

*Struktura sufinansianih pripravnika pokazuje da projekti nisu doprinosili smanjenu dugotrajne nezaposlenosti

POGLEDAJTE CENTRALNE ATV VIJESTI!

Nezaposlenost je ostala ista, jer za razliku od susjednih država, Srpska poslodavce nije ni uslovila da zadrže radnike barem godinu ili dvije poslije isteka pripravničkog staža. Ciljevi projekta su pogrešno postavljeni, strategija nije rađena u saradnji sa privrednicima, a analizu efekata nijedna vladina institucija nikada nije radila. Ono što je posebno frustrirajuće je da su pripravnici zapošljavani u javnom sektoru, Vladi i opštinskoj administraciji, a ne privredi.

Tri četvrtine sufinansiranih pripravnika staž su obavljali u javnom sektoru, a samo jedna četvrtina u privatnom sektoru. U privredi, koja je  projektom definisana kao prioritetna, staž je obavljalo samo 10 odsto lica ili svaki 11-ti pripravnik. U nerazvijenim sredinama, koje su takođe navedene kao prioritet, pripravnički staž je obavljalo samo 11 odsto pripravnika.

Država je zaprava sama sebi plaćala pripravnike koji su je koštali osam hiljada maraka godišnje. Zavod za zapošljavanje to nije sprječavao, naprotiv zahtjeve privrednika je često odbijao, a svaki zahtjev državnih institucija i fondova bez pogovora prihvatao, ocijenila je revizija.

"Mislim da smo potrošili mnogo novca samo da bi se povećao broj u administraciji", izjavio je Pero Ćorić iz Privredne komore RS.

Više od polovine plaćenih pripravnika su ekonomisti i pravnici što je znatno iznad njihov učešća u nezaposlenima sa visokom spremom. Inženjera je vrlo malo.

Nejasno je reviziji, ali i privrednicima, zašto država nije pomagala zapošljavanje nižih, ali deficitarnih zanimanja za kojima privreda vapi.

"Ovaj projekat je potrebno proširiti i na ostala zanimanja da bi bio pozitivan", dodaje Ćorić.

Revizija otkriva cijeli niz neregularnosti, od toga da je sve vršene tajno, da su neki poslodavci priviligovani, da su odobravani zahtjevi i nakon zatvaranja javnog poziva, pa do problema sa plaćanjem.

Vlada RS je odobravala veći broj pripravnika, a sredstva nije obezbijedila, pa mnogim privrednicima mjesecima nisu refundirana sredstva.

Poslodavci su prijetili čak i tužbama. Zavod za zapošljavanje je, kako saznajemo, probranim poslodavcima plaćao pripravnike koji čak nisu ni bili na evidenciji nezaposlenih.

Koliko je 26 miliona maraka skup projekta bio uspješan? Na početku projekta, 2007. godine, Srpska je imala 2 700 nezaposlenih visoobrazovanih kadrova, a četiri godine kasnije ta cifra je - 6 152.

(ATV)