Socijalni radnici, pedagozi, defektolozi, od nedavno mogu privatno da ponude svoje usluge.

Ono što ih razlikuje od dosadašnjih savjetovališta je to što samostalno rade i ne mogu nikoga da zaposle, piše u novom Pravilniku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. Da li je Srpska tržište za tako nešto, u Ministarstvu nemaju odgovor, ali u Centru za socijalni rad vjeruju da će savjeti dobro doći onima dubljeg džepa.

"U neformalnim kontaktima sa našim korisnicima koji su imućnijeg stanja odnosno, malo jačeg socio-ekonomskog položaja, oni su bili spremnni da plate i prije dolaska u Centar za socijalni rad. Da tu uslugu plate u nekom već registrovanom savjetovalištu", rekla je Sandra Dobrijević Šipka, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Banjaluka.

Dobro će, takođe doći, u mjestima gdje Centri za socijalni rad nemaju širok spektar usluga, kaže socijalni radnik. Za registraciju, pored diplome i dokaza o posjedovanju sposobnosti i vještina neophodno  je i radno iskustvo od godinu dana, a najbitniji je dokaz o nezaposlenosti.

"Osnovni cilj je podrška u zapošljavanju, odnosno samozapošljavanju stručnih radnika iz oblasti socijalne zaštite, koji zbog nedostatka radnih mjesta nemaju priliku da obavljaju poslove za koje su se kvalifikovali", kažu u Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite.

Privatnici uglavnom mogu samo da posavjetuju,  jer sva javna ovlašćenja ostaju isključivo u Centrima za socijalni rad.

"Ministarstvo će na osnovu zahtjeva utvrđivati da li to lice ispunjava uslove ili ne. I naravno on ne može podnjeti zahtjev za bilo šta. Pravilnik je jasno propisao da su to druge stručne usluge i usluge savjetovanja. Druge stručne usluge mogu da budu usluge dijagnostike", rekla je Sandra Dobrijević Šipka.

Iako Zakon o socijalnoj zaštiti postoji pet godina, Pravilnik, koji tek za nekoliko članova detaljnije govori o samostalnom obavljanju poslova socijalne zaštite, stupio je na snagu prije manje od mjesec dana. Do sada, nema zainteresovanih za tu vrstu privatnog biznisa.