Odmah nakon što je Švedska akademija objavila ime ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Japanci su na društvenim mrežama počeli da postavljaju pitanje: "Ko je sad pa taj Kazuo Išiguro?"

Onima koji nikada nisu čuli za autora romana "Ostaci dana" i njegova ostala nagrađivana djela ovo ime zvučalo je zanimljivo zbog japanskog prizvuka, ali su ga televizije ispisivale na način koji je rezervisan za strana imena i riječi.

Za razliku od imena poznatog sunarodnika i dugogodišnjeg favorita za Nobelovu nagradu za književnost Harukija Murakamija, Išiguro nije prezime koje se često čuje u Japanu.

Japanska štampa, ipak, danas slavi ovu nagradu i opširno izvještava o 62-godišnjem piscu koji piše isključivo na engleskom jeziku, iako on kaže da je emotivno i kulturno vezan za Japan, koji je napustio kao petogodišnjak.

"Uvijek sam kroz svoju karijeru govorio da je veliki dio mog pogleda na svijet i umjetničkog pristupa japanski, iako sam odrastao u Britaniji, zašto što su me odgojili japanski roditelji koji su govorili japanski", izjavio je Išiguro.

Japanska štampa izvještava o Nobelovoj nagradi za književnost na prvim stranama, a za Išigura navodi da je rođen u Nagasakiju i da je dobio britansko državljanstvo kada je odrastao.

"U ime Vlade, želim da kažem da smo srećini što je jedan etnički Japanac dobio Nobelovu nagradu za književnost", izjavio je Vladin portparol.

List "Sankei" piše da "Išiguro ide stopama Jasunarija Kavabate i Kentabura Oea kao treći pisac rođen u Japanu" koji je dobio ovu nagradu.

Najpoznatiji Išigurov romanje "Ostaci dana" iz 1989. godine, na osnovu kojeg je napravljen film sa Entonijem Hopkinskom u ulozi batlera opsjednutog svojim dužnostima.

U romanu "Ne daj mi nikada da odem" iz 2005. godine Išiguro je unio elemente naučne fantastike u svoje pisanje, a osjećaju se i uticaji muzike.

U romanu "Zakopani Džin" iz 2015. godine Išiguro kroz priču o paru na proputovanju arhaičnim engleskim krajolikom istražuje odnos sjećanja i zaborava, istorije i sadašnjosti, fantazije i stvarnosti.

U posljednjih 16 godina, izdavačka kuća "Hajkava", koja ima ekskluzivna prava na prevođenje Išigurovih djela na japanski, prodala je manje od milion primjeraka njegovih osam romana.

(Srna)