Da li ste previše mršavi ili gojazni? Koliko kilograma bi trebalo da imate na vašu visinu? Čitajte dalje, jer ćete u ovom tekstu dobiti odgovor.

ITM – indeks tjelesne mase (često se navodi i engleska skraćenica BMI – Body Mass Index) opšteprihvaćeno je mjerilo za idealnu tjelesnu težinu – koristi ga i Svjetska zdravstvena organizacija u svojim statistikama.

Indeks tjelesne mase smatra se najpraktičnijim načinom procjene uhranjenosti – jednostavno se izračunava prema formuli ITM=kg/m² tako da težinu (u kilogramima) podjelite s kvadratom visine (u metrima).

Na primjer, ako je osoba teška 84 kilograma, a visoka 176 cm, njena je visina na kvadrat 1,76 x 1,76 odnosno 3,0976. Kad se s time podjeli tjelesna težina (84 : 3,0976) dobija se indeks tjelesne mase 27.

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije za evropsko stanovništvo, ITM od 18,5 do 25 označava normalnu tjelesnu težinu. Vrijednosti ITM-a manje od 18,5 smatraju se neuhranjenošću, dok ITM od 25 do 30 označava prekomjernu tjelesnu težinu, a veći od 30 gojaznost. Dakle, u navedenom primjeru računice (ITM 27) osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Iako je ITM dobar pokazatelj uhranjenosti, nije sasvim precizan pa ga treba shvatiti kao okvirno mjerilo. Naime, ITM ne može odrediti tjelesni udio masnog tkiva u odnosu na mišićnu i koštanu masu, a upravo je to osnovni kriterijum za procjenu debljine ili mršavosti.

Na primjer, ITM može biti veći kod ljudi krupne građe, atletičara i bodi bildera, ali to ne znači da su oni debeli nego imaju povećanu mišićnu masu. S druge strane, starije osobe kojima se s godinama smanjila mišićna i koštana masa, mogu biti gojazne i s manjim ITM rezultatom.

U određivanju gojaznosti često se koristi i obim struka. Ako je veći od 80 cm kod žena ili 94 cm kod muškaraca, to se smatra znakom abdominalne gojaznosti.

Želite li preciznu analizu vaše tjelesne građe i idealne težine, svakako se valja savjetovati s ljekarom koji će po potrebi preporučiti najprikladniji način skidanja kilograma.