Državljanstvo BiH prošle su godine dobila 682 lica što je za 6,4 odsto više u odnosu na 2015. godinu.
Prema podacima iz Izvještaja o trendovima migracija i aktivnostima na zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda migranata i tražilaca azila, najviše državljanstava BiH stekli su državljani Srbije i Hrvatske /98,53 odsto/.
Informaciju je pripremilo Ministarstvo bezbjednosti, a prihvatio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
U dokumentu koji donosi Migracioni profil BiH istaknuto je da su prošle godine diplomatsko-konzularna predstavništva BiH izdala 22.862 viza, što predstavlja povećanje od 34,72 odsto u odnosu na 2015. godinu kada je izdato 16.970 viza.
Na granici BiH je u 2016. izdato 66 viza, što je za 45 odsto manje nego u 2015. kada je na granici izdato 120 viza. Od 2007. godine primjetan je stalni trend pada broja izdatih viza na granici BiH, osim u 2015. godini.
Broj odbijenih ulazaka u BiH od Granične policije BiH prošle je godine iznosio 2.243 i smanjen je za 1,11 odsto u odnosu na 2015. kada su odbijena 2.432 ulaska.
Otkrivenih nezakonitih prelazaka granice BiH u 2016. godini bilo je 218 /141 ilegalni ulazak i 77 ilegalnih izlazaka iz BiH/ i povećan je za 21,79 odsto u odnosu na 2015. godinu kada je zabilježeno 179 otkrivenih nezakonitih prelazaka granice.
Prošle godine je strancima u BiH odobreno 11.519 privremenih boravaka što je za 8,82 odsto manje nego u 2015. kada je odobreno 12.633 privremenih boravaka.
Strancima je u prošloj godini odobreno 799 stalnih boravaka u BiH i to je neznatno smanjenje u odnosu na 2015, dok je broj otkazanih bezviznih ili privremenih boravaka iznosio 508, što je smanjenje od 24 odsto u odnosu na 2015. godinu kada je otkazano 670 takvih boravaka.
U prošloj godini je za 17,46 odsto smanjen broj otkaza stalnih boravaka, odnosno bilo ih je 52 u odnosu na 63 koliko ih je bilo 2015. godine.
Izdato je 418 rješenja o protjerivanju što je povećanje od oko 42 odsto u odnosu na 2015. godinu kada su donesena 294 takva rješenja.
U 2016. godini izdato je 31 rješenje o otkazu bezviznog ili privremenog boravka s mjerom protjerivanja.
Pod nadzor u Imigracioni centar prošle godine je stavljeno 311 stranaca što je značajno povećanje od 61,14 odsto u odnosu na 2015. godinu kada je taj broj iznosio 193.
Doneseno je 18 zaključaka o dozvoli izvršenja rješenja o protjerivanju, dok je u 2015. taj broj iznosio pet.
Uz pomoć Međunarodne organizacije za migracije /IOM/ u 2016. godini u BiH dobrovoljno je vraćeno 148 državljana BiH.
Na ovaj način je od 2007. do 2016. godine vraćen 1.021 državljanin BiH.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava IOM u posljednjih pet godina nije organiziovao nijedan dobrovoljni povratak stranih državljana iz BiH putem AVR programa u zemlje porijekla, a na ovaj način je od 2007. vraćen 841 strani državljanin iz BiH.
Služba za poslove sa strancima prošle govine je izvršila dobrovoljni povratak iz BiH za 246 stranaca, dok je u 2015. taj broj iznosio 179.
Od 2012. do 2016. godine Služba za poslove sa strancima je vratila 913 stranih državljana iz BiH.
Prema sporazumima o readmisiji u 2016. godini je prihvaćeno 1.939 državljana BiH.
Po osnovu redovnih zahtjeva za readmisiju odobren je prihvat za 878 državljana BiH, a za 1 061 lice je najava izvršena po Sporazumu BiH i Evropske zajednice o readmisiji lica koja borave bez dozvole.
Prema Sporazumu o readmisiji sa Hrvatskom u 2016. godini je prihvaćeno 105 državljana trećih zemalja, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj broj iznosio 42 strana državljanina.
Prošle godine azil u BiH zatražilo je 79 lica, dok je 2015. taj broj iznosio 46. Od 2007. do 2016. godine azil u BiH je zatražilo 1 180 lica.
Prošle godine je izdato 2.628 radnih dozvola za strance, što predstavlja povećanje od 6,61 odsto u odnosu na 2015. godinu kada je taj broj iznosio 2 465.
Prema podatku iz ovog izvještaja, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, procjenjuje da broj lica koja vode porijeklo iz BiH, što uključuje i potomke iseljenika iz BiH rođene u zemlji domaćina, iznosi najmanje dva miliona.
(Srna)