Poređenje genoma identičnih blizanaca, od kojih je jedan proveo gotovo godinu dana u svemiru, omogućava istraživačima NASE da ustanove kako duži boravak u svemiru utiče na gene.

Penzionisani astronaut Skot Keli odabran je da boravi u Internacionalnoj svemirskoj stanici od marta 2015. do marta 2016. godine. Za to vrijeme njegov brat Mark, identični blizanac, takođe penzionisani astronaut NASE, vodio je normalan život na Zemlji. Za to vrijeme istraživači dvanaest univerziteta analizirali su njihove biološke uzorke.

Nauka koja stoji iza najsavremenijih istraživanja poput „Istraživanja blizanaca" povezala je mnogobrojne biološke discipline - genomiku, transkriptomiku, proteomiku, epigenomiku, metabolomiku i mikrobiomiku. Cilj istraživanja je da se uporede dva gotovo identična genoma (identičnih blizanaca) pod ekstremno različitim uslovima.

Istraživanja su pokazala da su tjelomjere Skota Kelija, nakon jednogodišnjeg boravka u svemiru, suprotno očekivanjima bile nešto duže. Poslije kraćeg boravka na Zemlji, Skotovi hromozomi vratili su se na „zemaljsku dužinu". Tjelomjere su dijelovi DNK koji štite naše hromozome, i posljednjih godina istraživači njihovo skraćivanje povezuju sa starenjem.

„Prije nego što se odlučimo da šaljemo ljude na duže ekspedicije na Mars, moramo biti upoznati sa onim što se dešava na nivou DNK tokom dužeg boravka u svemiru", smatraju istraživači.

Testovi su pokazali da su kod blizanaca bili aktivni različiti geni, utvrđen je različit sastav molekula ribonukleinskih kiselina u njihovim ćelijama, kao i smanjena metilacija dezoksiribonukleinske kiseline blizanca koji je boravio u svemiru. Zapažena je i promjena u sastavu bakterija u njegovom sistemu za varenje.

U narednim mjesecima NASA će objaviti rezultate ostalih fizioloških i psiholoških testova Skota i Marka Kelija.

(RTS.rs)