"Najveći problem Ustavnog suda BiH je preglasavanje. Ustavni sud kakav je danas u BiH, u čijem sastavu se nalaze po dva predstavnika tri konstitutivna naroda, zapravo čini jedan, rekao bih, institucionalni okvir. Prvo kao ustavotvorac, zakonodavca i onaj koji mijenja organizaciju i strukturu ove države. I drugo, u njemu se nalaze i tri stranca koji u teritorijalnom i personalnom smislu predstavljaju alokaciju onog što u savremenim sistemima predstavlja Ustavni sud. Ustavni sud je državni organ, najviša institucija državnog sistema, koja je čuvar Ustava, koji štiti ustavnost i zakonitost jedne države. Ovo što danas imamo kao ustavno-pravno rješenje je upravo kompatibilno sa svim onim elementima nedovršene države i podijeljenog društva", rekao je Mile Dmičić, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci gostujući u Večernjim vijestima ATV-a.
Osvrćići se na ocjene iz Federacije, odnosno stava Bošnjaka, da nije moguće donijeti zakon o Ustavnom sudu, bez raspakivanja Dejtonskog sporazuma, Dmičić je istakao:
"Raspakivanje Dejtona, odnosno, stvaranje bilo kog drugog ustavno-pravnog uređenja u BiH predstavlja suviše ozbiljno pitanje. Prvo, nemoguće ga je raspakivati bez onih koji su ga potpisali i koji su garantovali njegovu primjenu. Tu je dakle riječ o najvećim i najmoćnijim državana svijeta i zemljama u okruženju. Raspakovati Dejton bi značilo duboko ući u restruktuiranje svega onoga što predstavlja interes dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To još nije tema za raspravu u BiH. Što se tiče Ustavnog suda moramo ga posmatrati u kontekstu savremene ustavnosti", istakao je Dmičić.
Kada je riječ o Dana Republike Srpske, o kojem će Ustavni sud ponovno odlučivati u narednom periodu, Dmičić je rekao:
"Ove godine se nastavilo odlučivati više na štetu Republike Srpske, nego u njenu korist. Nadamo se da će Ustavni sud početi odlučivati na osnovu prava, a ne političkih osjećanja ili političkih uvjerenja. Ustav, zakoni i čitav pravni sistem Republike Srpske zaista predstavljaju demokratske akte koji garantuju prava i slobode svih naroda prema međunarodnim standardima. Sve dotle dok ne donesemo Zakon o Ustavnom sudu BiH, dok u njega ne ugradimo da je on nezavistan, i samostalan od bilo kog političkog uticaja, što je sada njegov osnovni ambijent u kojem on donosi odluke, dok iz njega ne odu strane sudije, dok u odlučivanju ne budemo obezbijedili učešće najmanje jednog sudije iz konstitutivnog naroda svakog entiteta, biće spornih odluka", naglasio je Dmičić gostujući u Večernjim vijestima ATV-a.
Komentarišući nastojanja Bošnjaka da u škole u Republici Srpskoj uvedu bosanski jezik, Dmičić je rekao da bi o tome trebalo svoj sud da daju nauka i struka, i da bi trebalo pitati lingviste za mišljenje.
