Kompanija Meta u okviru strategije razvoja vještačke inteligencije planira da uloži 15 milijardi dolara radi kupovine 49% udjela u Skejl AI.
Aleksandr Vang možda vam još nije poznat, ali to će se uskoro promijeniti. Ovaj 28-godišnjak uskoro bi mogao postati poznat kao čovjek na kog je Mark Zakerberg potrošio 15 milijardi dolara.
Vang je izvršni direktor kompanije Skejl AI, specijalizovane za obradu podataka u oblasti vještačke inteligencije, koja već sarađuje s gigantima poput Mete i OpenAI-ja. A Meta je upravo potrošila oko 15 milijardi dolara kako bi kupila 49% udjela u toj firmi.
U saopštenju objavljenom kasno u četvrtak, Meta je potvrdila dogovor: "Meta je finalizovala strateško partnerstvo i ulaganje u Skejl AI. U okviru toga, produbićemo saradnju na proizvodnji podataka za AI modele, a Aleksandr Vang pridružiće se Meti kako bi radio na razvoju superinteligencije.”
Šta zapravo Meta dobija za tih 15 milijardi dolara u gotovini – što Skejl AI procjenjuje na skoro 30 milijardi dolara, duplo više nego prije samo godinu dana?
U teoriji, time Meta osigurava bližu saradnju s firmom koja je ključna za njene ambicije u oblasti vještačke inteligencije. U praksi, čini se da je to prije svega – način da se angažuje sam Vang, i vjerovatno dio njegovog tima.
"Ovo je zapravo veoma skupo akvajerovanje Aleksandra Vanga“, piše tehnološki analitičar Ben Tompson, pozivajući se na sada već opšteprihvaćenu interpretaciju ovog poteza.
U Silicijumskoj dolini termin akvajer označava preuzimanje startapa ne zbog njegovog proizvoda, već kako bi se „preuzeli“ njegovi osnivači i zaposleni. U takvim slučajevima, kompanija često i prestane da radi ono što je radila prije akvizicije.
Za startape i njihove osnivače, ovakve transakcije obično predstavljaju "meko slijetanje“, jer osiguravaju zapošljavanje i povraćaj dijela ulaganja za investitore. Ovakvi dogovori su bili česti u Silicijumskoj dolini, sve dok antimonopolske vlasti predsjednika Džoa Bajdena nisu značajno otežale spajanja i preuzimanja.
Sada se akvajer modeli vraćaju – posebno u AI sektoru, uz vrtoglave cifre. Prošle godine, Majkrosoft je navodno platio 650 miliona dolara AI startapu Inflection, što je formalno bila "naknada za licencu“, ali u suštini – cijena za dolazak osnivača Mustafe Sulejmana i njegovog tima. Gugl je zatim platio 2,7 milijardi dolara za sličan dogovor sa Karakter.AI, kako bi doveo osnivača Noama Šazira.
Zakerberg sada podiže ulog sa svojim novim potezom. Želi da Vang postane dio novog AI tima unutar Mete, okružen elitnim istraživačima.
Može se, kao što piše Rid Albergoti za Semafor, tvrditi da ovdje nije riječ samo o acquihire-u, jer dio uplaćenog novca može predstavljati i avans za budući rad koji će Scale AI obavljati za Metu.
Ipak, većina stručnjaka iz tehnološkog svijeta s kojima su američki mediji razgovarali vjeruje da je ključna motivacija zapravo dovođenje samog Vanga – slično kao kada je Еpl kupio Beats za 3 milijarde dolara ne zbog slušalica, već da bi angažovao Džimija Ajovina i njegovu kreativnu auru.
Posebno je zanimljivo što Vang nije poznat kao vrhunski AI istraživač. Kako piše "Informejšn", „on je prije svega biznismen sa tehničkim znanjem, a ne elitni naučnik kog je Zakerberg prethodno obasipao pažnjom i milijardama dolara ponuda“. Prema navodima "Fajnenšel Tajmsa"-a, njegove najveće vještine su u promovisanju firme, a ne u upravljanju timovima ili razvoju AI istraživanja.
Zakerberg već ima istoriju velikih kupovina koje nisu dale očekivane rezultate. Suosnivači Instagrama i Vocap napustili su Metu, iako je kompanija potrošila milijarde na njih, a osnivač Instagrama Majk Kriger sada praktično i konkuriše Meti, kao direktor proizvoda u kompaniji Antropik.
S druge strane, malo je firmi koje uopšte mogu da potroše 15 milijardi dolara da bi zaposlile jednog čovjeka – ali Meta jeste jedna od njih. A ako ste, kao Zakerberg, uvjereni da je budućnost tehnologije – i vašeg biznisa – u vještačkoj inteligenciji, tada se svaki ulog, ma koliko veliki bio, može isplatiti.
