Mnogi plavi kitovi, najveće životinje na Zemlji, misteriozno su utihnuli, što je izazvalo uzbunu u naučnoj zajednici. Mnogi se pitaju da li je ovaj muk zlokobno upozorenje za čovječanstvo i pokazatelj uticaja klimatskih promjena na morski svijet.
Stručnjaci su snimali kitove u zalivu Monterej u Kaliforniji upravo kako bi bolje razumjeli uticaj ljudskog djelovanja na život u okeanima. Еksperti sa Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej otkrili su da je pjevanje plavih kitova opalo za skoro 40 odsto u posljednjih šest godina, piše Dejli mejl.
Tokom tog perioda, tim je utvrdio da su veliki toplotni talasi zahvatili region, omogućavajući cvjetanje toksičnih algi koje su uništile izvor hrane za ove sisare.
- To je izazvalo najrasprostranjenije trovanje morskih sisara ikada zabilježeno. Bila su to teška vremena za kitove - rekao je za National Geographic Džon Rajan, stručnjak sa Istraživačkog instituta akvarijuma Monterej Bej.
Morski toplotni talas poznat kao „Mrlja“ počeo je 2013. godine i do 2016, godinu dana nakon početka studije, prekrio je hiljade kilometara neuobičajeno toplom vodom. „Mrlja“ je podigla temperaturu okeana za više od 2,5 stepena, uništavajući populacije krila i inćuna.
- To je kao da pokušavate da pjevate dok gladujete - rekao je Rajan.
S obzirom na to da je kril, ključni izvor hrane za mnoge morske vrste, zbrisan, naučnici upozoravaju da to ukazuje na dublju krizu koja se razvija u okeanima usljed ubrzanja klimatskih promjena.
- Ovi morski toplotni talasi imaju posljedice po cijeli ekosistem. Ako ne mogu da pronađu hranu, a mogu da pređu cijelu Zapadnu obalu Sjeverne Amerike, to je zaista posljedica ogromnih razmjera - rekla je za National Geographic Keli Benoa-Berd, morski biolog iz akvarijuma Monterej Bej.
Iako se tim fokusirao na kitove kod obale Kalifornije, primijetili su da se tišina javlja i širom južnog Pacifika, u dijelovima Južnog okeana i u argentinskim vodama. Pošto plavi kitovi u velikoj mjeri zavise od zvuka za komunikaciju, istraživači godinama koriste podvodne mikrofone, zvane hidrofoni, kako bi ih prisluškivali. Ovi uređaji hvataju duboke, niskofrekventne zvuke i pjesme koje plavi kitovi koriste da pronađu partnere, navigiraju i ostanu u kontaktu sa svojom grupom.
Grbavi kitovi imaju raznovrsniju ishranu i prilagođeni su teškim uslovima, pa je njihovo pjevanje ostalo nepromijenjeno. Nasuprot tome, plavi kitovi i kitovi perajari hrane se skoro isključivo krilom, a njihovo pjevanje se čulo ređe nego prethodnih godina. Tim je primijetio da je sve to bilo posljedica „Mrlje“.
- Ne čujemo ih kako pjevaju. Troše svu svoju energiju na potragu. Jednostavno ne ostaje dovoljno vremena, a to nam govori da su te godine nevjerovatno stresne - rekao je Rajan.
U vodama između ostrva Novog Zelanda, naučnici koji su pratili plave kitove od 2016. do 2018. takođe su naišli na jezivu tišinu tokom godina „Mrlje“, slično onome što je zabilježeno kod obale Kalifornije.
- Plavi kitovi su pokazatelji. Oni odražavaju mnoge okeanske procese. Gdje se nalaze i šta rade, mnogo nam govori o zdravlju ekosistema - rekla je Don Barlou, ekološkinja sa Instituta za morske sisare Državnog univerziteta u Oregonu i vodeća autorka studije, prenosi Telegraf Nauka.
