"Microsoft" je ove godine otpustio više od 15.000 ljudi, uključujući 9.000 samo u jul ukupno oko sedam posto svoje globalne radne snage - i to uprkos zaradi većoj za gotovo 25 posto i tržišnoj vrijednosti koja je premašila 4 miliona dolara.
Izvršni direktor Satya Nadela kaže da "Microsoft" "sjajno napreduje", no paralelni val otkaza otvara pitanje budućnosti rada u eri vještačke inteligencije, piše "Financial times".
Prema analizi FT-ove urednice Anjli Raval, uloga AI-ja u korporativnom restrukturisanju sve je direktnija. Firme se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi – sada se pripremaju za razdoblje u kojem za mnogim radnim mjestima jednostavno više neće biti potrebe.
AI je sve prisutniji, a poslovi nestaju
Iako poslovni lideri tvrde da AI "redizajnira” radna mjesta, brojke govore drukčije. Intel i BT, među ostalima, objavili su hiljada otkaza izravno povezanih s umjetnom inteligencijom. "Microsoft", iako to nije eksplicitno naveo, istovremeno otpušta tisuće ljudi dok bilježi rekordnu dobit. U prošlosti su se otkazi predstavljali kao nužno zlo, ali danas ih direktori prikazuju kao znak napretka, stoji u analizi FT-ja.
U tehnološkoj industriji prihod po zaposleniku postao je prestižna mjera. Američki startap Kombinator, kroz koji su prošli sada veliki servisi poput Airbnb-a i Dropboksa, promiče ideju da se uspješna tvrtka može izgraditi s tek nekoliko zaposlenih. Financijski mediji navode da se njegovi startapi često hvale milionskim prihodima, iako zapošljavaju minimalne timove.
Altman: Uskoro firma od milijarde dolara s jednim zaposlenim
Saosnivač OpenAI-a Sam Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti kompanija vrijedne milijardu dolara koju će voditi samo jedna osoba. Iako to zasad zvuči futuristički, veliki jezični modeli poput ČatGPT-ja, Geminija i Groka već mijenjaju tržište rada, osobito među uredskim poslovima. Mnoge pozicije već se gase jer, kako navode iz kompanija, "zadaci tih zaposlenika više ne postoje".
Posebno su pogođeni mladi radnici
Raval upozorava da cijeli slojevi nižih pozicija nestaju, a s njima i tradicionalni putevi profesionalnog rasta. Ulazne pozicije i pripravništva prvi su na udaru, ali nestaje i sve više radnih mjesta u srednjem menadžmentu. “Rast AI-ja mogao bi ograničiti oporavak zapošljavanja u nekim nižim uredskim ulogama”, rekao je FT-u Dirk Hahn, izvršni direktor međunarodne tvrtke za zapošljavanje Hays.
Vrijednost fakultetskih diploma sve je upitnija, a karijerni putevi postaju sve više "iskrivljeni” i nelinearni. Frilensing i kratkoročni angažmani dodatno fragmentiraju tržište rada. AI to samo ubrzava, stoji u analizi.
Je li radna snaga svedena na minimum zaista otpornija?
Manje ljudi znači niže troškove i bržu izvedbu, ali može značiti i slabiju otpornost na šokove – od poremećaja u lancima opskrbe do odljeva stručnjaka. Raval navodi primjer švedske kompanije Klarna, koja je otpustila hiljade zaposlenih, ali sada testira povratak ljudi u korisničku podršku jer su AI sustavi zakazali u stvarnoj interakciji s korisnicima.
Tehnološki poduzetnici koji promovišu tvrtke s minimalnim brojem zaposlenih potcjenjuju koliko su poslovni procesi i korporativna kultura zapravo utemeljeni na ljudskim odnosima i interakcijama. Iako vještačka inteligencija zaista može preuzeti rutinske zadatke, trebalo bi ponovno naučiti cijeniti ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog prosuđivanja, stoji u analizi FT-ja.
Ali, to je moguće samo ako ulažemo u one koji te kvalitete donose i podučavamo novu generaciju radnika – a trenutačno se mnoga vrata zatvaraju prije nego što su uopšte stigla biti otvorena, piše Indeks.
.webp)
