Poslije nestabilnog i hladnog maja, stiglo je toplo i sunčano vrijeme i donijelo natprosječno visoke temperature. Po riječima meteorologa Slobodana Sovilja početak juna biće jedan od najtoplijih u istoriji mjerenja u Srbiji, a toplotni talas trajaće do 8. juna, kada se očekuju dva dana zahlađenja.
Sovilj je za Tanjug istakao da će prosječne temperature do kraja ove sedmice biti u intervalu od 32 do čak 36 stepeni, što predstavljaju temperature koje su za sedam do 10 stepeni iznad prosječnih vrijednosti za početak juna.
A kako preživjeti vrućine koje mogu uticati loše na zdravlje. Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" izdao je preporuke za ponašanje građana tokom toplog vremena.
Šta raditi tokom veoma toplog vremena?
Stalno rashlađujte svoj dom
Trudite se da vam životni prostor uvijek bude rashlađen. Idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32 stepena Celzijusa tokom dana, odnosno ispod 24 tokom noći. Ovo je naročito važno za djecu uzrasta do dvije godine, osobe starije od 60 godina, kao i za hronične bolesnike.
Iskoristite noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i držite roletne (šalone, zastore) podignute tokom noći i ranog jutra, kada je spoljašnja temperatura niža.
Smanjite toplotno opterećenje u svom stanu ili kući u najtoplijem dijelu dana. Zatvorite prozore i prozorske zastore, posebno one na sunčanoj strani. Isključite vještačko osvjetljenje i sve električne uređaje koji vam nisu neophodni.
Okačite vlažne čaršave na otvorene prozore kako biste rashladili vazduh u sobi, ukoliko nemate klima uređaj. Ako vam je stambeni prostor klimatizovan, zatvorite vrata i prozore i štedite struju koju ne koristite za rashlađivanje.
Ventilatori mogu djelimično da rashlade prostoriju, ali pri temperaturi iznad 35 ne mogu da spriječe opasnost od pojave poremećaja zdravlja izazvanih toplotom.
Ne izlažite se toploti
Pređite u najhladniju prostoriju u stanu, pogotovo noću.
Ako nemate mogućnosti da rashladite svoj stan/kuću, provodite dva-tri sata dnevno u rashlađenom prostoru van kuće (na primjer u klimatizovanim javnim zgradama).
Izbjegavajte boravak napolju u toku najtoplijeg dijela dana (od 10 do 17 časova).
Koliko možete, izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti. Ako morate da ih obavljate, činite to u toku najhladnijeg dijela dana, što je obično između četiri i sedam časova ujutru.
Boravite u hladu.
Ne ostavljajte djecu, kao ni životinje, u parkiranim vozilima.
Rashlađujte tijelo i hidrirajte svoj organizam
Tuširajte se ili kupajte u rashlađenoj vodi. Možete da primjenjujete i hladne obloge, peškire, sunđere, kupke za stopala, itd.
Nosite laganu, komotnu odjeću od prirodnih materijala, svijetlih boja. Ako izlazite napolje, nosite šešir ili kapu sa širokim obodom i naočare za sunce.
Koristite pamučnu posteljinu.
Redovno unosite tečnost, prije svega vodu. Isključite alkohol i smanjite unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića. Uzimajte manje, a češće obroke. Izbjegavajte hranu sa visokim sadržajem proteina.
Pomozite drugima
Redovno provjeravajte kako su vam članovi porodice, prijatelji i komšije, koji žive sami. Osobama koje su pod zdravstvenim rizikom (djeca, trudnice i osobe starije od 65 godina) mogla bi da zatreba pomoć tokom vrelih dana.
Ako neko od njih uzima lijekove, provjerite sa njihovim ljekarom da li ti lijekovi utiču na termoregulaciju. Ako imate zdravstvenih problema lijekove držite na temperaturi ispod 25 stepeni Celzijusa ili u frižideru (pročitajte uputstvo o čuvanju dato uz lijek). Zatražite medicinski savjet ako patite od nekog hroničnog oboljenja ili istovremeno uzimate više različitih lijekova.
Ako se vi ili neko drugi ne osjeća dobro
Potražite pomoć ako osjećate vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, intenzivnu žeđ ili imate glavobolju; što je prije moguće pređite u ohlađen prostor i izmjerite tjelesnu temperaturu.
Popijte nekoliko gutljaja vode ili voćnog soka sobne temperature.
Ako vam se jave bolni grčevi u mišićima (oni su, inače, često posljedica dužeg vježbanja po veoma toplom vremenu, posebno ako su se javili u mišićima nogu, ruku ili stomaka), sklonite se u hlad ili uđite u rashlađeni prostor. Počnite postepeno da unosite tečnost, najbolje vodu. Ako toplotni grčevi potraju duže od jednog sata treba da potražite ljekarsku pomoć.
Obratite se ljekaru ako osjetite neuobičajene simptome ili ako simptomi dugo traju. Ako primijetite kod nekog od članova vaše porodice ili ljudi kojima pomažete toplu, suvu kožu i buncanje, pojavu grčeva i/ili nesvjesticu, odnosno gubitak svijesti, odmah pozovite ljekara/hitnu pomoć. Dok čekate na pomoć, pokušajte osobu da rashladite hladnim oblogama, dajte joj da pije tečnost, oslobodite je viška odjeće.
