Nakon tropskih dana sa temperaturama iznad 40 stepeni, uslijedilo je naglo zahlađenje, a upravo ovakve oscilacije predstavljaju veliki izazov za srčane bolesnike, upozorava kardiolog i profesor sa UKC Srbije, dr Arsen Ristić.
Ugostovanju na RTS, dr Ristić je istakao da visoke temperature i nagle promjene vremena ozbiljno opterećuju kardiovaskularni sistem, naročito kod pacijenata sa hroničnim oboljenjima kao što su angina pektoris, srčana slabost, postinfarktna stanja i plućna hipertenzija.
"Potrebno je vrijeme da se organizam adaptira. Kada se to ne desi, srce mora da troši više energije da bi održalo protok krvi, što može dovesti do pogoršanja simptoma kod hroničnih bolesnika", objašnjava dr Ristić.
Jedan od najvećih problema tokom ljetnih vrućina je dehidratacija, koja kod starijih osoba često ostane neprepoznata, jer s godinama opada osjećaj žeđi. U isto vrijeme, mnogi srčani bolesnici piju lijekove koji izbacuju tečnost iz organizma, a ako ne nadoknade izgubljenu tečnost, može da dođe do ozbiljnog pada krvnog pritiska, nesvjestice pa čak i srčanog udara.
"Posebno je opasno kada pacijenti ostanu na istoj terapiji kao zimi, bez prilagođavanja lijekova vremenskim uslovima. Zato je važno da se na vrijeme jave svom ljekaru i prilagode terapiju", naglašava dr Ristić.
U ekstremnim uslovima savjetuje se izbjegavanje fizičkog napora, naročito u najtoplijem dijelu dana, kao i nošenje lagane, svijetle odjeće koja ne otežava regulaciju tjelesne temperature.
Na udaru sve češće i mladi
Profesor je upozorio i na rizik od infarkta kod mladih, koji često potćenjuju opasnosti visokih temperatura.
Naveo je primjer mladića mlađeg od 30 godina koji je, nakon fizičkog napora po vrućini (trčanja u šuškavoj jakni kako bi navodno smršao), doživio infarkt usljed dehidratacije i stvaranja krvnih ugrušaka – i to bez suženja krvnih sudova.
"To se ne bi desilo da je slušao svoje tijelo i prilagodio aktivnost vremenskim uslovima. Srčani mišić u tim situacijama trpi, nastaje ožiljak i to ostavlja trajne posljedice", kaže dr Ristić.
Osim visokih temperatura, dodatni rizik predstavljaju virusne infekcije, alergije i promjene u spoljašnjim uslovima koje utiču na slabost srčanog mišića. Kod pacijenata sa plućnom hipertenzijom, i najmanja greška u unosu tečnosti ili doziranju lijekova može biti opasna.
Za kraj, profesor Ristić podsjeća na preporuke Svjetske kardiološke federacije:
Izbjegavanje alkohola i zaslađenih napitaka
Nošenje lagane odjeće i prilagođavanje aktivnosti vremenskim uslovima
Redovno praćenje terapije i konsultacija sa ljekarom prije letnjih vrućina
"Najvažnije je da pacijenti poznaju svoju bolest, terapiju koju koriste i sopstvene granice. Trebalo bi imati u vidu da naglo zahlađenje dovodi do toga da pacijenti koji su možda bili stabilnog stanja u prethodnom periodu sada osjećaju tegobe", poručuje dr Ristić za Kurir.
