Vrlo je važan pametan izbor izvora grijanja, jer jeftiniji uređaji obično više troše, dok su oni štedljiviji i do 10-15 puta skuplji, što odmah diže visinu inicijalne investicije. Analizirajmo, dakle, najčešće električne uređaje za grijanje.
Električne grijalice su instant rješenje koje brzo ugrije prostor, a kada se isključe prostor se isto tako brzo ohladi. Nazivaju ih i gutačima struje, jer ne akumuliraju energiju, već griju samo dok su uključene. Zbog toga nikako ne bi smjele služiti kao glavni sistem grijanja, nego eventualno kao pomoćno sredstvo povremenog dogrijavanja prostora. Mana im je još i to da ih nikada ne smijete ostaviti uključene bez stalnog nadzora, zbog velike mogućnosti požara.
Konvektorski radijatori su najpopularniji sistem grijanja na struju, za što ima više razloga.
Montiraju se nisko na zidu, pa zagrijavaju hladan vazduh na dnu prostorije koji se diže gore.
Glavni adut im je precizna termoregulacija, odnosno da termostati ne dozvoljavaju da se grijač ohladi. Time se dodatna električna energija pretvara u toplotnu, što znači da nema potrebe da se grijač zagrije po svojoj zapremini pa tek onda počne da isijava toplotu.
Dobre strane konvektorskih radijatora su što su relativno povoljni u smislu početne investicije, lijepog su dizajna, bešumni i jednostavni za korištenje.
Mogu predstavljati najjeftinije grijanje u stanu samo ako u prostoru nema velikih gubitaka toplote i ako se radi o stanu male ili prosječne veličine.
Radijatori na struju i njihova potrošnja odlučujući je faktor kada je u pitanju ovaj način grijanja. Osim izolacije i okruženja, njihova očekivna funkcionalnost zavisi i od vremena koje provodite u stanu i željene temperature. Ukoliko je vaš ritam života takav da osam sati provodite van kuće, toliko spavate (u nezagrijanom prostoru), a ostatak vremena boravite u stanu, jedan radijator od 2000 W bi trošio 16kW/h dnevno, odnosno 480kW/h mjesečno u toku zimskih dana kada je temperatura vazduha 0 °C.
Za prosječan stan veličine 60 m² potrebno je oko 6 kW instalirane snage za grijanje i ako je vaš stil života kako je navedeno – mjesečno trošite oko 175 KM na struju. Ako je sve intenzivno uključeno duže od 8 sati dnevno, račun sve povećava. A ako su temperature u debelom minusu, od potrošene struje će vas i debelo boljeti glava.
Klima uređaji u verziji ‘inverter klime’ koriste se za grijanje prostora, a prema iskustvima korisnika za sada predstavljaju najbolja rješenja za grijanje na struju.
Glavna odlika grijanja inverter klimom je da se pomoću njih može za utrošeni jedan kWh struje dobiti okvirno 2 – 4 kW toplotne energije. Ovi uređaji se razlikuju od standardnih u načinu rada kompresora koji digitalnom regulacijom broja obrtaja kompresora vanjske jedinice omogućava prilagođavanje efekta uređaja stvarnim uslovima. Upravo ovaj sistem rada čini njihovo korištenje jednostavnim.
Ako je temperatura prostora niža od željene, on radi maksimalnom snagom radi što bržeg dostizanja željene temperature. Kada se ta temperatura dostigne, uređaj smanjuje efekat, a time i potrošnju električne energije.
Niske temperature uzrokuju nizak pritisak plina, a tada klima slabije grije, te se tokom zimskih noći ostavlja uređaj da grije i održava sobnu temperaturu na oko 15-17 °C (inverter klime mogu se koristiti i na temperaturama do -15 °C).
Stručnjaci tvrde da najbolje inverter klime proizvode japanski brendovi te da vrijedi uložiti u njihovu kupovinu. Pogodne su i zbog načina korištenja, te veličine i montiranja jer se postavljaju na prostor koji se inače ne koristi.
Glavna mana im je cijena, jer kvalitetne inverter klime koštaju od 1500 KM pa naviše. Podrazumijeva se da su efikasne za dobro izolovane stanove, sa pogodnim rasporedom prostorija. Ukoliko je stan veći, dodatno se može koristiti konvektorski radijator za dogrijavanje tokom jako hladnih dana ili najudaljenije prostorije.
Izvor analize i kalkulacija: dominfo
