U okolini Kozarske Dubice i Gradiške rode imaju najviše gnijezda, gdje ih je redovno bilježeno 20 do 30, dok se oko Banjaluke, Prnjavora i Doboja rijetko mogu naći. 

Osobenost staništa roda su otvorena područja, najčešće široke doline velikih rijeka - Save, Bosne, Vrbasa, Sane, Drine, Ukrine i njihove plavne zone, te livade i oranice u okolini. 

Gnijezda se podižu u blizini tih područja, većinom u seoskim naseljima, jer je blizina terena na kojim mogu da love rodama presudna za izbor mjesta za gnijezda, a ne prisustvo grada ili sela. 

Ove ptice tokom pravljenja gnijezda jedu mnogo insekata, gmizavaca i glodara po poljoprivrednim površinama, što pomaže ljudima, a hrane se i vodozemcima, ribama, crvolikim životinjama, a to je značajno za cijeli ekosistem. 

Ocjenjuje se i da je bijela roda dobar pokazatelj stanja životne sredine. 

Iz Društva poručuju da nema značajnog pada ili porasta broja roda u godinama kako ih posmatraju, a male oscilacije su rezultat kolebanja klime ili dostupnog plijena, najčešće glodara. 

Odnos ljudi prema ovim pticama relativno je dobar, a u nekim krajevima zabilježeni su bizarni slučajevi u kojima su ljudi ubijali mlade i rušili gnijezda, koja su većinom bila na kućama ili štalama. 

Zanimljivo je da u nekim krajevima, kao u Semberiji, postoji vjerovanje i nekoliko zabilježenih slučajeva da je ubijanje roda i rušenje gnijezda donosilo nesreću onima koji su to radili. 

"Svako ubijanje i uznemiravanje je zakonski zabranjeno i kažnjivo. S obzirom na to da gnijezda nekad mogu praviti problem električnim vodovima ili krovovima kuća, izlazili smo u susret i postavljali vještačke namjenske platforme za gnijezda", poručuju iz Društva.