Dok je biljna ishrana u posljednjih nekoliko godina smanjila količinu laktoze u našim obrocima, neki mliječni proizvodi ponovo ulaze u modu zbog svojih zdravstvenih benefita. Među njima je i kefir - fermentisani mliječni napitak bogat probioticima.
Kefir je, kako kaže Еmili Lavinija, urednica Fitnessa na Independent.co.uk, dugo smatrala pomalo "odbojnim" zdravim napitkom - znala je da je vjerovatno vrlo koristan, ali joj ideja o fermentisanom jogurtu nije bila privlačna. Iako su ga nutricionisti preporučivali, birala je druge fermentisane namjernice poput kombuhe i kimčija.
Oni su, doduše, dobar korak ka zdravijim crijevima, a nova istraživanja sve češće povezuju stanje crijevne flore sa raznim zdravstvenim problemima, od probavnih smetnji do lošeg sna, pa čak i depresije.
Šta kaže nauka o kefiru
Kako objašnjava dr Megan Rosi, poznata kao "doktor za crijevno zdravlje":
Kefir je rođak jogurta, glavna razlika je što sadrži više različitih sojeva mikroorganizama. Iako nema mnogo kliničkih ispitivanja koja prate tačne efekte, smatra se da, zahvaljujući raznovrsnosti i brojnosti bakterija, može pružiti dodatne koristi u odnosu na jogurt, od regulacije tjelesne težine i smanjenja rizika od srčanih bolesti, do smanjenja upalnih markera u organizmu.
Studija sa Univerziteta Stanford povezala je visok unos fermentisanih namjernica sa nižim nivoom upale u tijelu.
Zašto sam odlučila da pijem kefir 30 dana
Ovo su Еmilino iskustvo i utisci na izazovu od mjesec dana koje prenosimo.
Već nekoliko godina pokušavam da smanjim upalu u organizmu i da "vratim sat unazad" kada je riječ o biološkoj starosti. Iako nisam opsednuta biohakingom, rezultati zdravstvene provjere nedavno su pokazali da je moje tijelo pet godina "mlađe" od moje hronološke starosti.
Kako sam svuda počela da viđam kefir, odlučila sam da ga uključim u rutinu.
Kako sam ga pila
Trajanje: 30 dana
Količina: 100 ml svako jutro, prije doručka
Vrste koje sam probala: prirodni kefir, kefir sa dodatkom proteina, sa medom i cvjetom narandže, jagodom…
Dr Rosi savjetuje unos od 100-200 ml dnevno, a vreme konzumiranja zavisi od cilja: na prazan stomak za poboljšanje varenja i zdravlja crijeva, ili poslije obroka za produžen ojsećaj sitosti.
Prvi utisci i prilagođavanje
Na početku mi je ukus bio čudan - napitak je gust, podsjeća na jogurt, ali sa izraženijim mirisom i kiselkastim tonom. Nije mi prijao osećaj sloja koji ostaje na jeziku i u grlu. Uprkos tome, nastavila sam jer sam željela da vidim da li ću osjetiti promjene.
Rezultati nakon mjesec dana
Tokom 30 dana primjetila sam:
Više energije tokom dana
Dužu sitost nakon obroka
Poboljšanje stanja kože (posebno hormonalnih nepravilnosti)
Lakše varenje i manje nadimanja
Koža možda i nije direktno posljedica kefira, ali mi je prijalo što se stanje poboljšalo. Uz to, svakog jutra sam se radovala čaši kefira, što me iznenadilo s obzirom na početni otpor.
Ko treba da izbjegava kefir
Osobe alergične na mlijeko
Osobe sa netolerancijom na laktozu (mliječni kefir ima manje laktoze od mlijeka, ali može izazvati tegobe)
Imunokompromitovane osobe i pacijenti na terapiji raka - ne preporučuje se pravljenje kefira kod kuće zbog rizika od kontaminacije
Za one koji žele da izbjegnu mliječne proizvode, postoji vodeni kefir - pravi se od zaslađene vode, dostupan je u raznim ukusima i pogodan za vegane.
Kako prepoznati kvalitetan kefir
Prema riječima dr Rosi, treba gledati deklaraciju:
Što kraća lista sastojaka (mlijeko + kefirna zrnca), bez dodatih šećera ili veštačkih zgušnjivača i treba da je fermentisan prirodnim procesom.
Iako sam bila skeptična, kefir se pokazao kao jednostavan dodatak ishrani koji donosi primjetne benefite. Nakon mjesec dana osećala sam se energičnije, imala stabilniji apetit i bolju probavu. Nauka potvrđuje da ovakav napitak može doprinjeti zdravlju crijeva, imuniteta i smanjenju upala, a meni je postao dio svakodnevne rutine.
(telegraf)
