Topliji dani donijeli su Beograđanima muke sa vranama. Osim parkova i zelenih površina, ove ptice "okupirale" su i stambene zone u centru grada.
Tako je juče na meti bila sugrađanka sa bebom, dok je prolazila pored poznatog restorana na Dorćolu. Iako izgledaju strašno u niskom letu, a znaju i kljunom da naprave ranu na glavi, stručnjaci objašnjavaju zapravo štite svoje mlade, prenose Novosti.
Prema riječima Ivane Novčić, stručnog saradnika na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, maj i juni su mjeseci kada mladi ptići napuštaju svoja gnijezda, a roditelji se javljaju kao zaštitnici.
"Vrane napadaju ljude u blizini gnijezda, jer se boje za svoje mladunce. To je uobičajeno ponašanje koje ne izaziva ozbiljnije posljedice ili vrlo rijetko može da dovede do manjih povreda. Iz tog razloga treba biti obazriv i ne ulaziti "u sukob" sa vranama. Najbolji način da se ljudi zaštite, jeste da izbjegavaju mjesta gdje se nalaze gnijezda vrana ili ukoliko se nađu u blizini gnijezda da se što prije udalje iz te zone", objašnjava Novčićeva.
Pod zaštitom države
U Srbiji je siva vrana zaštićena prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a takođe je označena kao lovna vrsta.
Razlog masovnog pojavljivanja i pravljenja gnijezda u gradskim jezgrima i urbanim sredinama prilično je složen, ali je to, prije svega, povećanje količine otpada, naročito onog koje je organskog porijekla, što je posljedica povećanja broja ljudi u gradovima.
Vrana se gnijezdi uglavnom na drveću, a sve češće i na stubovima dalekovoda i sličnim objektima. Tokom maja, mladunci vrane dobijaju perje, uče da lete, pa se dešava da ispadaju iz gnijezda i prije nego što su spremni da lete.
"Odrasle ptice tada brane teritoriju i mladunce, pa može doći i do napada ukoliko se prolaznik previše približio mladuncu. Najprije odrasle ptice počinju glasno da šalju znake upozorenja snažnim gakanjem, nakon čega mogu "krenu u napad". Ovaj period traje dok mladunci ne postanu potpuno spremni za let, poslije čega više nema bojazni od napada", navodi Novčić.
Iako je siva vrana već domaća u gradovima, većina sugrađana ih ne primećuje dok ne dođe do njihovog agresivnog ponašanja. Dugačke su od 44 do 51 centimetra. Siva vrana koristi raznovrsnu hranu biljnog ili životinjskog porekla, vrlo je prilagodljiva i koristi različite tehnike da bi došla do hrane.
