Mnogi se oslanjaju na pametne uređaje kako bi pratili koliko se kreću tokom dana, ali stručnjaci upozoravaju da brojevi koje oni prikazuju nisu najpouzdaniji pokazatelj našeg zdravstvenog stanja. Umjesto toga, bolje je da se držimo zvaničnih preporuka koje jasno navode koliko kretanja i tjelesne aktivnosti nedeljno je potrebno da bismo očuvali kondiciju, dobro se osjećali i zdravo starili.
Za očuvanje dobrog zdravlja optimalno bi trebalo da se vježba tri do četiri puta nedeljno, u trajanju od oko sat i po, smatra kardiolog i anesteziolog-reanimatolog Anton Vahljajev. Pored toga, on smatra i da svakodnevne aktivnosti, poput kućnih poslova, doprinose fizičkoj kondiciji, i dodaje da pedometar na pametnom telefonu samo stvara lažan osjećaj da smo bili aktivni tokom dana.
Prema njemu, takav pristup više zbunjuje nego što motiviše: ''Sumnjam da to zaista ima korist za koju se zalažemo kao kardiolozi, radi se više o iluziji kretanja, nego o stvarnim rezultatima'', rekao je za RIA Novosti.
Slične kritike dijelili su i drugi stručnjaci - endokrinolog i palijativni terapeut Olga Demičeva je za ''RBK Lajf'' rekla da ni pametni sat ni druga sredstva ne mogu precizno pratiti puls i izračunati sagorjele kalorije. Metode zasnovane na mjerenju pulsa često ne uzimaju u obzir sve faktore fizičke aktivnosti, što je endokrinolog sa Skandinavskog zdravstvenog centra Oleg Sikorski potvrdio: Pametni satovi ili precjenjuju, ili potcjenjuju stvarnu potrošnju energije, pa njihovi podaci nisu uvijek tačni.
Šta kažu globalne preporuke
Odrasli uzrasta od 18 do 64 godine nedjeljno treba da obave najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aerobne fizičke aktivnosti, ili kombinovano, prema smjernicama Svetske zdravstvene organizacije. Pored toga, dva ili više dana nedeljno trebalo bi da uključuju i aktivnosti za jačanje mišića.
Ove smjernice važne su jer pokazuju da fizička aktivnost obuhvata i šetnju, poslove u kući, pješačenje od i do posla i sve aktivnosti koje troše energiju. Takvi različiti tipovi aktivnosti mogu značajno umanjiti rizik od srčanih bolesti i drugih stanja.
Kada kreirate plan vježbanja, važno je da budete i realni i pažljivi. Ukoliko tek počinjete ili se vraćate poslije duže pauze, najbolje je da krenete polako, počnite sa aktivnostima nižeg intenziteta, koje možete postepeno pojačavati kako vam kondicija raste. Uključite različite vrste vježbi kako biste angažovali više grupa mišića i učinili cjelokupnu aktivnost zanimljivijom i efikasnijom. Takođe, važno je da osluškujete tijelo, pa ako osjetite bol ili nelagodnost, bolje je da napravite pauzu ili izmijenite vežbu.
Dosljednost je ključna - i kratak trening vrijedi više nego izostanak bilo koje vrste fizičke aktivnosti, a nemojte zaboraviti na oporavak: Ohladite tijelo poslije treninga, pravite pauze i pokušajte dovoljno da spavate. Ako niste sigurni odakle da počnete ili kako da se organizujete, dobro je da se posavjetujete sa stručnjakom koji može kreirati plan u skladu s vašim potrebama i ciljevima, prenosi RT Balkan.
.webp)
